Zakon o zaštiti domaće proizvodnje

PARLAMENTARNA SKUPŠTINA

BOSNE I HERCEGOVINE

ZASTUPNIČKI DOM

N/r Milorad Živković, predsjedatelja Doma

Predmet : Prijedlog Zakona o zaštiti domaće proizvodnje unutar Sporazuma CEFTA

Na temelju članka 99. Poslovnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH (”Službeni glasnik BiH” broj 33/06, 41/06, 81/06 i 91/07) kao ovlašteni predlagatelj, dostavljam Prijedlog Zakona o zaštiti domaće proizvodnje unutar Sporazuma CEFTA radi razmatranja i usvajanja u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Predlažem da se procedura razmatranja i usvajanja prijedloga ovoga zakona provede po žurnom zakonodavnom postupku sukladno članku 127. Poslovnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

U privitku dostavljam tekst prijedloga zakona s obrazloženjem, kao i elektronsku verziju prijedloga zakona (disketa).

S poštovanjem,

ZASTUPNIK

Jerko Ivanković-Lijanović

Na temelju članka  članka IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na ____ sjednici Zastupničkog doma održanoj _______ 2008. godine i na ____ sjednici Doma naroda održanoj _______ 2008. godine, usvojila je

Zakon o zaštiti domaće proizvodnje unutar Sporazuma CEFTA

Članak 1.

(Predmet Zakona)

Ovim Zakonom uređuju se način provođenja Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini, a posebno primjeni Poglavlja V, pod C.- Grupna pravila zaštite.

Članak 2.

(Primjena)

Primjena pravila iz članka 1 ovog Zakona i članaka 22 i 23 Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini vrši se sukladno Zakonu o Vanjskotrgovinskoj politici (Sl.Gl. BiH, broj 7/98) i Odluke o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza (Sl.Gl. BiH, broj 30/02), i Odluka o postupku i načinu utvrdjivanja antidampinške i kompenzatorne dadžbine ( Sl. Gl. BiH, broj 77/05 ).

Članak 3.

(Podnosilac)

Prijedlog za pokretanje primjena pravila iz članka 23. bis Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovni podnose Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, jedan ili više proizvođača na carinskom području BiH poljoprivredne proizvodnje iste ili slične grupe proizvoda.

Članak 4.

(Način podnošenja)

Prijedlog se podnosi u pisanoj formi i to za iste ili slične grupe poljoprivrednih proizvoda za koje se dokaže da usljed uvoza iste ili slične grupe poljorivrednih proizvoda iz jedne ili više država Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini postoji veliki trgovinski deficit.

Članak 5.

(Naplata pune MFN carine)

Carinske vlasti će na robu iz carinskih glava carinske tarife 02, 04, 16.01, 16.02, 20, 22 porijeklom iz Republike Hrvatske i Republike Srbije prilikom uvoza naplaćivati pune MFN carine navedene u koloni 4 carinske tarife Bosne i Hercegovine. („Službeni glasnik BiH“ broj 91/05).

Članak 6.

(Stupanje na snagu)

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana po objavljivanju u «Službenom glasniku Bosne i Hercegovine».

PS BiH broj: —–/08

Sarajevo, ——— 2008 godine

Predsjedatelj                                                                 Presjedatelj

Zastupničkog Doma                                                       Doma naroda

Parlamentarne skupštine BiH                                Parlamentarne skupštine BiH

Obrazloženje

Zakona o zaštiti domaće proizvodnje unutar Sporazuma CEFTA

1. Uvod

U okviru ovog dokumenta predočeni su osnovni razlozi i objašnjenja vezano za nacrt Zakon o primjeni Sporazuma o izmjeni i pristupanju centralnoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini

1. Ustavni temelj za Zakon

Ustavni temelj za donošenje ovog Zakona

A)     Članak III 1. b) Ustava Bosne i Hercegovine kojom je utvrđeno da je vanjskotrgovinska politika u nadležnosti institucija BiH.

B)     Članak IV 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine kojom je utvrđeno da Parlamentarna skupština ima nadležnost donošenja zakona što je potrebno da se provedu odluke Predsjedništva (ratifikacija Sporazuma o izmjeni i pristupanju centralnoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini) ili da se provedu nadležnosti skupštine.

C)    Pored toga Zakon o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora članak 27 i 28 definiraju da Vijeće ministara i nadležni organi uprave prate izvršenje međunarodnih ugovora kao i da međunarodne ugovore kojima se stvaraju neposredne obaveze za BiH izvršavaju nadležni organi državne uprave.

1. Razlozi za donošenje Zakona

Osnovni razlozi za donošenja ovog Zakona su:

Primjena pravila iz Sporazuma o izmjeni i pristupanju centralnoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini i to članaka 22 i 23 definirana je sukladno Zakonu o Vanjskotrgovinskoj politici (Sl.Gl. BiH, broj 7/98) i odlukama o zaštitnim mjerama tj Odluke o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza (Sl.Gl. BiH, broj 30/02), i Odluka o postupku i načinu utvrdjivanja antidampinške i kompenzatorne dadžbine ( Sl. Gl. BiH, broj 77/05 ), kao i pravilima definiranim Svjetskom trgovinskom oranizacijom (WTO) tj u Sporazumu o poljoprivredi (GATT 1994).

Naknadnom intervencijom pregovarača BiH strane u pregovorima Sporazuma o izmjeni i pristupanju centralnoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (tj jasno iskazanim stavom da ukoliko se ne uvrsti novi članak neće potpisati Sporazum), uvršten je novi članak koji ukazuje na posebnu osjetljivost tržišta poljoprivrednih proizvoda.

Gore navedeni članak 23 bis glasi:

„ Bez obzira na ostale odredbe ovog Sporazuma, posebno člana 23, s obzirom na posebnu osjetljivost poljoprivrednog tržišta, ako uvoz proizvoda porijeklom iz jedne strane, koje su predmetom koncesija odobrene u skladu sa Aneksom 3, prouzrokuje ozbiljan poremećaj na tržištima ili domaćim regulatornim mehanizmima drugoj strani, obje strane će odmah stupiti u konsultacije kako bi se pronašlo odgovarajuće rješenje. U očekivanju takvog rješenja, odnosna strana može preduzeti odgovarajuće mjere koje smatra potrebnim. „

1. Obrazloženje pojedinih rješenja

Članak 1. uređuje da je  cilj zakona provođenja Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini, a posebno primjeni  pravila zaštitih mjera.

Članak 2. regulirala da primjena pravila zaštitnih mjera ovog Zakona i članaka 22 i 23 CEFTA vrši se sukladno Zakonu o Vanjskotrgovinskoj politici (Sl.Gl. BiH, broj 7/98) i Odluke o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza (Sl.Gl. BiH, broj 30/02), i Odluka o postupku i načinu utvrdjivanja antidampinške i kompenzatorne dadžbine ( Sl. Gl. BiH, broj 77/05).

Članak 3. definira prijedlog za pokretanje primjena pravila iz članka 23. bis CEFTA koji se podnose Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH. Prijedlog podnose proizvođači BiH poljoprivredne proizvodnje iste ili slične grupe proizvoda.

Članak 4. Definira da se prijedlog podnosi u pisanoj formi i to za proizvode za koje se dokaže da usljed uvoza iste ili slične grupe iz jedne ili više država CEFTA postoji trgovinski deficit.

Članak  5. Definira da se na osnovu članka 23 bis sporazuma CEFTA zadrže carine na određene tarifne oznake na čemu je izinstirao prošli saziv ZDPSBIH, a izinstira i nadležna komisija sadasnjeg saziva Zastupničkog doma PS BiH zbog prevelikog deficita u području poljoprivrednih proizvoda sa Republikom Hrvatskom i Republikom Srbijom koji je prouzročio poremećaj na BiH tržištu u području tih proizvoda.

5.        Poremećaj na BiH tržištu

Grupa za poljoprivredu pri komisiji za vanjsku trgovinu i carine ZDPSBiH je obišla proizvođače na području BiH i utvrdila da je došlo do značajnog poremećaja na tržištu zbog prekomjernog uvoza proizvoda.Utvrđeno je da farmeri nemaju kome prodati svoje proizvode jer nema otkupljivača, a robne rezerve nisu osigurale dovoljno sredstava u proračunima da bi mogli intervenirati sa otkupom poljoprivrednih proizvoda.Prerađivači rade sa znatno umanjenim kapacitetima jer nemaju kome prodati svoje proizvode. Značajan broj zaposlenika je ostao bez posla i pored ovako velike stope nezaposlenosti.

Poljoprivredni proizvodači su uglavnom u kreditima i ovakvo stanje im prouzrokuje nelikvidnost i nemogućnost da izvršavaju svoje obaveze prema bankama te je kod nekih pokrenuta ovrha i imovina im ide na javnu dražbu, a neki su blizu te situacije. Suša i poskupljenje žitarica dodatno su pogoršali stanje u proizvodnji u odnosu na Republiku Hrvatsku te Srbiju, jer iste imaju dovoljno žitarica za vlastite potrebe a proizvođači u Bosni i Hercegovini prisiljeni su kupovati žitarice na svjetskom tržištu.

6.     Robna razmjena BiH u sektoru poljoprivrede

U ovom dijelu dokumenta prezentirani su i analizirani podaci o robnoj razmjeni BiH poljoprivrednim proizvodima.

Poljoprivreda je jedna od ključnih djelatnosti ruralnog prostora i osnovni oblik aktivnosti ruralnog stanovništva. U procesu evropskih integracija poljoprivreda dobiva dodatan značaj, zbog prilagođavanja nacionalnog zakonodavstva evropskim standardima i otvaranja različitih finansijskih instrumenata Evropske unije za BiH. Na zajedničku poljoprivrednu politiku EU otpada oko 45% evropskog budžeta i skoro 50% ukupnog zakonodavstva EU.

Poljoprivredni sektor u BiH čini oko 12% GDP, a direktno zapošljava više od 24% radne snage. Većina siromašnog stanovništva u BiH živi u seoskim (46%) i mješovitim naseljima (37%) i većina njih ima pristup određenoj površini poljoprivrednog zemljišta. Proizvođači poljoprivrednih proizvoda uglavnom proizvode za svoje potrebe i malu količinu za tržište. Činjenica je da mnoge male i srednje farme nastoje da povećaju svoju proizvodnju i veličinu i na taj način postaju tržišno orijentisani sa mogućnošću podizanja stepena proizvodnosti i konkurentnosti svojih proizvoda na tržištu. Uopšteno gledano, poljoprivredna proizvodnja u BiH nije intenzivna i odlikuje se prilično niskom produktivnošću.

Poljoprivrednu politiku je potrebno temeljiti na jačanju konkurentnosti sektora, ne zaboravljajući prednosti i izazove koje će donijeti evropske integracije. Također, potrebno je jačati kapacitete institucija u ovoj oblasti, što bi omogućilo veći stepen iskorištenja fondova, uključujući efikasno provođenje zakona, koji su već usvojeni ili će se usvojiti u toku procesa evropskih integracija.

Generalni ciljevi razvoja agrara u BiH su: ruralni razvoj, transformacija postojeće, uglavnom naturalne poljoprivredne proizvodnje u tržišnu, uvođenje i efikasno sprovođenje evropskog zakonodavstva u ublasti poljoprivrede. Prioriteti su povećanje proizvodnje zdrave hrane, povećanje proizvodnje i distribucije pitke vode, povećanje broja stoke-posebno ovaca i goveda, iskorištavanje velikih pašnjačkih površina, povećanje proizvodnje i plasmana meda, povećanje radno intenzivnih proizvoda, povećanje kvaliteta stočne hrane.

Fokusiranje na proizvodnju u nekim ne tako „popularnim“ poljoprivrednim sektorima (med, ljekovito i ukrasno bilje, šumsko i bobičasto voće, i sl.) te ulazak u tzv. tržišne niše, koje nisu interesantne velikim svjetskim proizvođačima, moglo bi značajno unaprijediti stanje u BiH poljoprivrednom sektoru, uposliti dodatni broj radnika bez posebnog osposobljavanja i educiranja, stvoriti uvjete za održivi povratak u prijeratna naselja ili ruralne dijelove BiH, itd.

Tabela 1 – Razmjena poljoprivrednim proizvodima (1999-2007) – mil. KM

Izvor: Vanjskotrgovinska komora BIH

Razmjena poljoprivrednih proizvoda (glave 1-24) u 2007. godini u KM

Izvor: Vanjskotrgovinska komora BiH

Ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda (glava carinske tarife 0-24) u 2006. godini iznosila je 1.923 mil KM odnosno 17% od ukupnog uvoza. Od toga je 990 mil KM uvoz iz Srbije i Crne Gore i Hrvatske što je 51,4% od ukupnog uvoza poljoprivrednih proizvoda i 8,8% od ukupnog uvoza u 2006. godini.

Analizirajući predhodne godine, može se zaključiti da razmjena poljoprivrednih roba i proizvoda prehrambene industrije sa inostranstvom raste iz godine u godinu. Najvažniji partneri naše zemlje u trgovini poljoprivrednim proizvodima su Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Makedonija i to uglavnom zbog tradicionalnih trgovinskih veza, navike potrošača ali i otvorenosti tih tržišta zahvaljujući potpisanim bilateralnim sporazumima.

Poljoprivreda BiH jeste opterećena slabom koordinacijom institucija BiH, slabim podsticajnim mjerama i odsustvom koordinacije u subvencionisanju poljoprivredne proizvodnje, usitnjenošću poljoprivrednih imanja i neiskorištenosti poljoprivrednog zemljišta. Izdvajanja za poljoprivredu iznose svega oko 3-4% ukupnih javnih prihoda (u RS 4% budžeta a u Federaciji BiH 3% budžeta). Neophodno je da se taj udio poveća bar za 1 procenat, i da se ukinu takse na gorivo koje se koristi za poljoprivrednu proizvodnju.

Robna razmjena BiH poljoprivrednim proizvodima sa Hrvatskom i Srbijom

za 2007. godinu

4.3.1. Razmjena sa Hrvatskom

Tabela 19 – Uvoz/izvoz sa Hrvatskom (1-24) u mil. KM

Ukupan obim razmjene poljoprivrednih proizvoda Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom  za 2007.  godinu iznosio je 858,93 miliona KM što označava porast za 25,82 % u odnosu na isti period prethodne godine.

Uvoz je u 2007. godini u odnosu na isti period prošle godine porastao za 24,15 % . Pri tome izvoz je porastao za 36,58 %.

4.3.2. Razmjena sa Srbijom

Tabela 20 – Uvoz/izvoz sa Srbijom (1-24) u mil. KM

Ukupan obim razmjene poljoprivrednih proizvoda Bosne i Hercegovine sa Srbijom za 2007. godinu iznosio je 496,14 miliona KM te predstavlja porast od 3,33 % u poređenju sa istim periodom 2006. godine.

Uvoz je u 2007. godini u odnosu na isti period prošle godine porastao za  8,14%, dok izvoz pokazuje pad za 20,16 % u posmatranom periodu.

Prema ovim pokazateljima samo smanjene trgovinskog deficita bi imalo velike pozitivne  implikacije na proračunske prihode, a dugoročno gledano značilo bi mnogo više jer bi primjenom zaštitnih mjera unutar Sporazuma CEFTA, i ostanak carinske zaštite prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju prema EU , značilo pripremu i opstanak najostljivijih grupa poljioprivredne proizvodnje, jačanje konkurentnosti i pripremilo za fer tržišnu utakmicu.

7. Sredstva potrebna za provedbu ovog zakona

Za provedbu Zakona nije potrebno izdvajati dodatna novčana sredstva iz Proračuna Institucija Bosne i Hercegovine.

Prilog 1

Nazivi glava Carinske tarife (1-24)

Poljoprivredni proizvodi