Jerko Ivanković Lijanović: Ova većina nas gura u dužničko ropstvo

Boljitkov dopredsjednik, dopremijer i ministar poljoprivrede vodoprovrede i šumarstva u Vladi FBiH Jerko Ivanković Lijanović  u intervjuu za magazin Start iznio je stavove o sveukupnoj političkoj situaciji kako u FBiH tako i cijeloj BiH.

Znate li u kojoj se fazi nalazi istraga Tužilaštva o navodnim zloupotrebama s poticajima zbog kojih je Federalna uprava policije nedavno prijavila Vas, te veću grupu Vaaših saradnika u Ministarstvu, u Narodnoj stranci Radom za boljitak i poljoprivrednika?

Ne znam u kojoj je fazi istraga, ali podržavam institucije da rade svoj posao kako bi ustanovili činjenice i kako bi eliminirali sve špekulacije i političke pritiske koje se putem špekulacija pokušavaju izvršiti na mene.

Kako se ta prijava odražava na rad Ministarstva?

Ministarstvo normalno radi svoj posao jer i ja i svi zaposlenici Ministarstva znamo da smo sve radili u skladu sa zakonom, odlukama Vlade, programima i pravilnicima, tako da nema razloga da bilo ko strahuje od bilo čega, jer sve što je rađeno, rađeno je i transparentno, daleko transparentnije  nego što se to radilo do sada. Mojim dolaskom smo uveli da se svi poticaji objavljuju na web stranici Ministarstva, tako da cijeli svijet ima uvid na koji način, tko i koliko je dobio sredstava iz proračuna Federacije.

Konkretno, moraju li poljoprivrednici strahovati za svoje poticaje koje bi trebali dobivati u narednim kvartalima?

Moraju strahovati, ali ne zbog ovih istraga koje se prvode, nego zbog političke volje većine u federalnom Parlamentu, koja je i u ovoj godini smanjila poticaje za deset miliona konvertibilnih maraka i time nanijela nesagledive štete poljoprivrednoj proizvodnji. Ako se nastave na takav način odnositi prema poljoprivrednoj proizvodnji, poljoprivredna proizvodnja će biti u daleko težoj situaciji nego što je sada.

Šta je uopšte s tim poticajima? O zloupotrebama tog novca priča se godinama, čak su i udruženja poljoprivrednika podjeljena oko toga?

Mojim dolaskom u Ministarstvo smo uveli određene inovacije kojima smo značajno umanjili zloupotrebe u poticajima. Uveli smo da svaki proizvođać koji želi ostvariti poticaje mora imati račun o prodatoj robi na tržištu. što je i potvrda da je na tu robu plaćen porez na dodanu vrijednost, dok je do mog dolaska bila praksa da nije morao imati dokaz da je proizvod pušten na tržište, tako da su se poticaji mogli ostvariti i za one robe koje nisu nikada ni proizvedene. Na taj način smo značajno smanjili zloupotrebe pute naših kontrola. Otkrivamo da dolazi do, recimo, prijavljivanja fiktivnih otkupnih blokova kako bi se uzeli poticaji, a proizvod ipak nije završio kod otkupljivača čiji su blokovi izdani. Na tome rade komisije Ministarstva i kad budu svi izvještaji gotovi, obznanit ćemo i to javnosti.

O koliko se novca za ovu godinu tu radi? Odnosno, o koliko bi se novca trebalo raditi, s obzirom da se rebalans budžeta neminovnim zbog pada prihoda na nivou BiH?

Ovdje pretpostavljam da mislite na novac koji se izdvaja za poljoprivredu.

Da, u Federaciji.

On je u ovoj godini 68 miliona maraka na razini Federacije, nešto simbolično izdvajaju kantoni, ali to sve zajedno je daleko ispod sto miliona konvertibilnih maraka. Ako poredimo sa nekim zemljama poput Slovenije koja ima slične površine kao i Federacija, ima i sličan broj stanovnika, a izdvaja negdje oko, mislim sedam puta više sredstava za poljoprivredu ili ako uporedimo jednu Makedoniju koju možemo svrstati u siromašnije zemlje, koja izdvaja tri puta više nego što to izdvaja Federacija BiH, onda to govori u kakvoj teškoj situaciji se naši poljoprivredni proizvođaći nalaze.

Postoji li podatak koliko se u Federaciji, pa i u BiH, uopšte iz svih budžeta izdvaja za poljoprivredu, s obzirom da taj novac ide stvarno sa svih nivoa države?

Radi se negdje o oko 150 miliona konvertibilnih maraka na razini cijele BiH. To je negdje oko 75 miliona eura. Prvi naš susjed, Republika Hrvatska, ugovorila je sa EU da će nakon ulaska u EU za poljoprivredu dobivati 704 miliona eura na godišnjoj razini, što je negdje milijardu i 400 miliona konvertibilnih maraka. To govori o tome koliko se malo ulaže sredstava u poljoprivredu u BiH, to je skoro deset puta manje  nego što će dobivati Hrvatska kao buduća članica EU. Mi sa EU imamo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju po kojem imamo uglavnom slobodnu trgovinu i naši su proizvođaći evidentno izloženi nelojalnoj konkurenciji koja dolazi i iz susjednih zemalja iz EU.

A postoji li računica koliko bi godišnje trebalo ulagati da bi se bar održao nivo proizvodnje kojeg imamo danas, kad već nema para za neki razvoj?

Ja sam predlagao ove godine da u Federaciji izdvojimo 120 miliona maraka. Smatrao sam to nekim minimumom koji bi u ovom trenutku mogao zadovoljiti minimalne potrebe naših proizvođaća, a da onda taj trend u narednim godinama povećavamo jer nam je to vrlo važno i zbog pregovora sa EU. Mi imamo potencijal sličan kakav ima Republika Hrvatska i perspektivno bi u pregovorima mogli i mi ugovoriti 700 miliona eura poticaja za naše poljoprivredne proizvođaće, ali je uvjet da i sami povećamo vlastite poticaje. EU pregovara na način da koliko zemlja izdvaja nekoliko godina prije ulaska, uključujući i referentnu godinu, toliko će dobivati iz europskog proračuna ili eventualno za neki procenat više. To znači da bi se u narednom periodu trebali drastično povećati poticaji za poljoprivredu, kako bi trajno osigurali da naša poljoprivreda ima održivost i perspektivu, a da naši građani mogu računati na domaću hranu koja će biti po kvalitetu i bolja, a po cijeni jeftinija nego hrana koju će nam proizvoditi Europljani, a mi je kupovati.

Zašto se danas i država i njeni entiteti zadužuju isključivo za krpanje budžetskih rupa, a ne za razvoj? Pitamo Vas ovo i kao ministra, ali još više kao privrednika koji zna kako razviti posao…

To je primjer pogrešne ekonomse politike. Politička vođstva BiH guraju građen u dužničko ropstvo, guraju i državu u dužničko ropstvo, da budemo potpuno ovisni o uvozu, a da nemamo domaće proizvodnje.  To nam govore deficiti u proteklih 15 godina koji se na godišnjoj razinikreću od šest milijardi konvertibilnih maraka pa naviše. Ta politika će se morati promijeniti. Što je prije promjenimo, to će biti bolje, jer ako ne budemo proizvodili nećemo moći uvoziti, to jeste naši građani neće imati novaca i neće moći kupovati bilo šta ako ne budemo proizvodili i otvarali nova radna mjesta u BiH.

U Vašem resoru su još dvije važne oblasti -vodoprivreda i šumarstvo. Uz poljoprivredu, energetiku i turizam, to su razvojne šanse BiH koje spominju svi. Zašto se sve one zajedno ne koriste bolje i zašto se jače ne uvežu?

Mi u vodoprivredi imamo dosta projekata i tu pokušavamo napraviti značajan iskorak, ali, na žalost, u šumarstvu ništa ne možemo uraditi jer zbog neodgovornosti političkih stranaka, vladajućih političkih stranaka u Parlamentu Federacije, mi još nemamo zakon o šumarstvu. Evo, to traje već više od godinu dana, tako da nemamo mogućnosti bilo šta raditi u šumarstvu, iako imamo jako veliki potencijal i zemlja nam je prirodno bogata šumama.

Koliko se ta neuvezanost može smjestiti u kontekst političke krize u BiH i Federaciji? Vi ste iz NS Radom za boljitak, energetiku drži ministar Erdal Trhulj iz SDA, turizam ministrica Branka Đurić iz SDP-a, javnost bi rekla rogovi u vreći…

Na žalost, to je dobrim dijelom tako iz razloga što nova većina u Parlamentu ne želi da radi onaj posao za koji je izabrana i za koji je dobro plaćena. Parlamenti ne rade u punom kapacitetu, ali isto tako ta parlamentarna većina vrši pritisak na premijera Federacije i ministre iz SDP-a da maksimalno opstruiraju rad unutar federalne Vlade kako bi iznudili neke političke odluke u nekim drugim tijelima. Ja se slažem za upravo suprotno i smatram da mi u Vladi trebamo timski raditi, trebamo raditi u punom kapacitetu sve dotle dok ne bude imenovana nova Vlada i dok ne predamo mandat nekim novim ministrima. Nadam se da će ovo moje zalaganje zaživjeti u narednom periodu, jer je to u interesu građana Federacije. Ne smijemo dozvoliti da određena grupacija drži više od dva miliona građana Federacije kao taoce i da preko njih pokušava doći do određenih političkih ciljeva.

Koliko uopšte danas i Vaš i ostali resori u Vladi FBiH trpe zbog politizacije svega i svačega?

Pa, evidentno je da nova većina pokušava skinuti odgovornost sa sebe skrečući stalno s teme i optužujući nekoga drugog za stanje u Federaciji, umjesto da rade u institucijama u punom kapacitetu dok ne dođe do neke promjene.

Ima li u zadnjoj prijavi protiv Vas politike? Indikativno je da se o toj istrazi priča sedmicama, a da prijava ode taman nekako paralelno sa slučajem Budimir?

Evidentno je da je to u potpunosti politički motivirano. Vjerujem da će to naše institucije i utvrditi kroz istrage koje budu provodile. Sve se radi sa ciljem da se izvrši pritisak na mene i na ostale izabrane dužnosnike Narodne stranke Radom za boljitak kako bi protuustavno ili protuzakonito prepustili upravljanje Federacijom nekom drugom. Ja sam tu bio vrlo jasan i kazao da bih, ukoliko bi rješenje za poljprivredu bila moja ostavka, ja tu ostavku odmah podnio, ali, dapače, situacija je sasvim suprotna. Mi ne smijemo dopustiti da protuustavno damo bilo kome da upravlja s Federacijom, jer bi to imalo nesagledive posljedice i napravilo velike štete u Federaciji i građanima.

I očekujete li da je ovo zaista zadnja prijava? Dnevni avaz, naime, mjesecima piše o kreditima koje je Vaša porodična grupacija podigla od Hypo Alpe-Adria banke?

Ja sam svjestan da ovo neće biti posljenja prijava, da će se pritisak pute političkih prijava raditi u narednom periodu, ali me to neće spriječiti da kvalitetno obavljam funkciju na koju sam imenovan u interesu građana Federacije. Što se tiče ovih optužbi oko Hypo banke, sve što se radilo sa Hypo bankom bilo je u skladu sa zakonom i dobrom gospodarskom praksom. Hypo banka ima za sve kredite adekvatne hipoteke i nema ništa sporno u tim predmetima.

Možete li nam malo rastumačiti priče o fiktivnim firmama koje navodno Lijanovići imaju širom BiH? Mi-Mo se, recimo, odavno spominje, ako se dobro sjećamo nju su vezivali za nekakav nezakoniti uvoz mašinski okoštalog pilećeg mesa, pa od toga nikad nije bilo ništa…

To su isto tako dijelovi politički montiranih optužbi. Sve što Lijanovići rade je transparentno i potpuno dostupno i javnosti i svim institucijama, pa vjerujem da će institucije raditi svoj posao, utvrditi činjenice i otkloniti špekulacije po ovim pitanjima.

Odakle tačno dolaze napadi na Vas?

Pa, evidentno je da političkim strankama koje su formirale parlamentarnu većinu ne odgovara moje zalaganje za domaću proizvodnju, ne odgovara im moje zalaganje za razvoj poljoprivrede u BiH i moje zalaganje za vladavinu prava unutar FBiH, pa onda putem politički montiranih optužbi i njihovim plasiranjem kroz određene medije, pokušavaju izvršiti pritisak kako bi eventualno promjenili stavove po tom pitanju. Ali, ni ja ni ostali članovi NS Radom za boljitak nećemo promjeniti svoje stavove, jer je ovo što mi zagovaramo jedini ispravan put za našu zemlju i naše građane. A to je da se okrenemo radu, da otvaramo radna mjesta u BiH i da poštujemo izgrađujemo vladavinu prava, jer je to temelj svake demokracije.
Je li NS Radom za boljitak pravila ozbiljne analize? Ko šta dobija izlaskom Vaše stranke iz vlasti?

Nova većina bi, očito, dobila određene pozicije unutar Vlade FBiH, ali bi građani bili najveći gubitnici. A ja sam i u Parlamentu kada sam imenvan na ovu funkciju, dao zakletvu da ću štititi Ustav i zakone Federacije i da ću raditi u interesu Federacije i njenih građana i, u biti, ja na nezakonit i neustavan način ne namjeravam izići iz Vlade. A ukoliko se promjena provede na ustavan i zakonit način, ja ću vrlo rado predati svoju poziciju nekom novom ministru koji dođe na to mjesto.

Nije li indikativno da se za navodnu kupovinu glasova na izborima optužuje Vas lično, a da se u tom kontekstu ne spominje recimo, Vaš brat Mladen koji je predsjednik NS Radom za boljitak i državni poslanik?

Ja sam predlagao zakon o obaveznom glasanju jer sam smatrao da je za našu mladu demokraciju vrlo važno da uvedemo obavezno glasanje. Kad sam razrađivao zakon i došao do kaznenih odredbi da vidimo koji je način da one koji ne poštuju zakon sakcioniramo, došao sam do spoznaje da bi puno kvalitetnije bilo da naše građane motiviramo za izlazak na izbore i predlagao sam u tom zakonu da svaki građanin koji poštuje zakonsku obavezu i glasa na izborima, ima pravo na dnevnicu u iznosu od sto konvertibilnih maraka. Na žalost, vladajući su se bojali jednog takvog zakona jer su procjenjivali  da bi on mogao motivirati građane da u većem broju izađu na izbore i, da u biti, iznjedre demokratske promjene koje su jako neophodne našoj zemlji, pa su taj zakon oborili u Parlamentu, tako da on nikada nije stupio na snagu i nije se moglo doći do pretpostavki da građani uživaju njegove plodove.

Pretpostavljam da je to razlog zašto se optužbe u tom pravcu upućuju na mene, ali je tu bilo sve transparentno, ja sam tada bio zastupnik u ZDPS BiH imao sam ovlaštenja predlagati jedan takav zakon. I dalje mislim da nama treba jedan takav zakon i mi ćemo, ukoliko dođemo do većine u PS BiH, ponovo predložiti taj zakon i usvojiti ga.

Semafor Vaše NS Radom za boljitak odbrojava pred Parlamentom BiH. Šta će se dogoditi kad dođe na nulu, a BiH ostane zamrznuta jednako kako je bila i 77 dana prije toga?

Provedba presude Sejdić-Finci je vrlo važna za našu zemlju i za naše građane, jer time određujemo europski put naše zemlje, stvaramo političku stabilnost, osiguravamo dotok stranih investicija, a isto tako motiviramo domaće, smanjujemo politički rizik naše zemlje, smanjujemo cijenu kapitala u našoj zemlji. Zbog toga mi smatramo da je to prevažno i da bi se nova većina trebala skoncentrirati na sprovođenje presude i drugih reformi koje trebaju raditi, a ne da stalno generiraju neke nove optužbe protiv nekog drugog, ne baveći se svojim poslom. Iz tog razloga smo im dali 77 dana da naprave kompromis i da provedu tu presudu. Ukoliko se to ne desi, mi ćemo pozvati građane da u središtima naših građana izađu na prosvjede i iskažu nezadovoljstvo zbog takvog indolentnog i neodgovornog odnosa naših u ovom trenutku vladajućih političkih stranaka.

Izvor: Start magazin