Milorad Bahilj: Ograničiti rok plaćanja računa na 60 dana

U poslovnim transakcijama između gospodarskih društava, fizičkih osoba i javnog sektora, uredne isporuke roba i pružene usluge, ne prati i uredno izmirivanje obveza naručitelja, tako da se ispostavljeni računi često plaćaju sa znatnim prekoračenjem ugovorenih rokova. Tako se događa da plaćanja naručitelja po osnovi ugovorenih obveza za isporučene robe i usluge, skoro po pravilu, uslijede znatno kasnije nego što je to utvrđeno ugovorom ili dobrim trgovačkim običajima. Zbog navedenog još u svibnju 2012. Federalno ministarstvo trgovine uputilo je Vladi FBiH inicijativu za pripremu donošenja propisa kojim će se normativno urediti rokovi ispunjenja novčanih obveza u Federaciji. Vlada je nakon ovoga usvojila inicijativu i zaključkom obvezala ovo ministarstvo te ministarstva financija i pravosuđa da predlože normativno rješenje za rokove plaćanja novčanih obveza.

Loša naplata

Posao izrade prednacrta zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi uzelo je na sebe Ministarstvo financija, a ministar trgovine Milorad Bahilj čije ministarstvo je uključeno u dijelu koji se odnosi na davanje mišljenja i prijedloga kazao nam je kako nije rijedak slučaj da gospodarska društva na našim prostorima koriste svoju ekonomsku moć i dobavljačima, uglavnom malim poduzećima, nameću duge rokove plaćanja ili često probijaju ugovorene rokove do naplate koja se odlaže i do godinu dana bez ikakvih sankcija.
– Posljedica toga je da su mala poduzeća radi nastavka poslovanja prinuđena uzimati nepovoljne kredite i skoro po pravilu ne uspijevaju postići financijsku i poslovnu stabilnost, što na kraju rezultira njihovim ekonomskim propadanjem bilo stečajem ili likvidacijom, pojasnio je Bahilj dodavši kako je došlo vrijeme da se ovakvom ponašanju stane ukraj. Kašnjenja u plaćanju negativno utječu na njihovu konkurentnost i profitabilnost. O hitnosti rješavanja ovoga pitanja govori i podatak kako je prosječno razdoblje naplate u Njemačkoj 18 dana, Francuskoj 24 dana, Španjolskoj 32 dana, Grčkoj 37 dana, Bugarskoj 44 dana, Sloveniji 39 dana, Hrvatskoj 34 dana, a u BiH 104 dana.

Rok bez izuzetaka

Prema Bahiljevim riječima, prednacrt zakona donosi bitne novine u oblasti financijske discipline i rokova za izmirenje novčanih obveza, no isti je potrebno još doraditi prvenstveno u smislu preciznog ograničavanja rokova za isplatu. Prednacrt sada sadrži odredbe prema kojima se ispunjenje novčanih obveza među poduzetnicima može ugovoriti u roku od 60 dana, odnosno iznimno u roku od 360 dana pod uvjetom da je dužnik izdao povjeritelju novčane obveze sredstvo osiguranja potraživanja koje ima učinak izvršne isprave. Ako ugovorom između poduzetnika nije ugovoren rok za izvršenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga povjeritelj na to pozove, izvršiti novčanu obvezu u roku od 30 dana, stoji u prednacrtu. Također, navedenim zakonom je predviđeno da se, kada se ugovorno tijelo u liku državnog poduzeća ili institucije pojavljuje kao dužnik poduzetnika, ugovorni rok za plaćanje novčane obveze ograniči na rok do 60 dana, odnosno iznimno 90 dana. I u ovom slučaju, ako ugovorom nije ugovoren rok za izvršenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga povjeritelj na to pozove, izvršiti novčanu obvezu u roku od 30 dana.
– Mišljenja smo da u tekstu zakona ne treba praviti izuzetke od roka od 60 dana, bilo da se radi o transakcijama među poduzetnicima ili kada se ugovorno tijelo pojavljuje kao dužnik poduzetnika. Naime, svako izuzeće pod uvjetima da je dužnik izdao povjeritelju novčane obveze sredstvo osiguranja potraživanja koje ima učinak izvršne isprave, otvara prostor za daljnje produženje rokova, kazao je Bahilj.

Male kazne

Ovo zakonsko rješenje predviđa i posebnu naknadu za troškove prouzrokovane povjeritelju dužnikovim zakašnjenjem s izvršenjem novčane obveze u paušalnom iznosu od 100 maraka. Pravne posljedice kašnjenja izvršavanja novčanih obveza za poduzetnike i ugovorna tijela za kršenje regulirane su odredbama zakona kojim se predviđa kazna od 5000 do 15.000 maraka, odnosno poduzetnik i javno poduzeće koje ne ispuni novčanu obvezu u roku ugovorenom u skladu s odredbama zakona.
– Po našem mišljenju, paušalni iznos od 100 maraka nije dobro rješenje, jer ovaj iznos treba vezati za visinu duga odgovarajućim postotkom, poručio je Bahilj.
U svakom slučaju, ovo novo zakonsko rješenje će inicirati promjene u platežnim navikama svih sudionika u izmirenju dužničkih obveza, bilo poduzetnika, bilo ugovornih tijela, i predstavlja početak uvođenja financijske discipline i rješavanje problema nelikvidnosti, odnosno restrukturiranja gospodarskih društava koja imaju ekonomski potencijal, a sve u cilju očuvanja radnih mjesta i povećanja zaposlenosti.

U Hrvatskoj mnogo bolje

Prosječno razdoblje naplate i u Srbiji je problematično isto kao i kod nas, dok je Hrvatska odmakla daleko od BiH. Prosječno razdoblje naplate u Hrvatskoj je 34 dana, a u Srbiji 128 dana, no u Hrvatskoj je u rujnu 2012. godine stupio na snagu Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a Vlada Republike Srbije u listopadu 2011. godine je donijela uredbu o mjerama za sprječavanje neblagovremenog izmirenja novčanih obveza javnog sektora prema gospodarskim subjektima.

Izvor: Dnevni list