Milorad Bahilj: Osigurati ćemo iste uvjete za proizvođaće i trgovce na tržištu
Boljitkov federalni ministar trgovine, Milorad Bahilj u razgovoru za Dnevni list istakao je da je jedini put za oporavak urušenog bh. gospodarstva jest zaštita domaće proizvodnje i stvaranje normalnog okruženja za poslovanje domaćim poduzetnicima, kao što je i poruka stručnjaka i gospodarstvenika iz BiH.
Da nije potrebna samo dobra volja već i strana suglasnost, svjedočili smo prošle godine kada je pokušaj zaštite bh. proizvođača preko Zakona o unutarnjoj trgovini Federacije BiH zaustavila Europska komisija izričitim stavom da je član 13. spomenutog Zakona koji se tiče toga da svaka trgovina površine više od 1000 metara četvornih mora imati najmanje 50 posto asortimana domaće robe proglašen protekcionističkim.
Tada su iz EK poručili kako se članovima 13. i 51. narušava dosljedna primjena principa slobodne trgovine iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. U tom smislu EK je insistirao da se sporne odredbe brišu.
Diskriminacija
Federalni ministar trgovine Milorad Bahilj komentirajući ovakav stav kaže kako na našem tržištu nisu diskriminirani strani već domaći proizvođači jer je na policama, primjerice, slovenskog Mercatora 70 posto slovenske robe, Konzuma hrvatske, a Delte srpske.
Kaže kako ovo mora biti promijenjeno, prvenstveno preko jačanja svijesti naroda, a onda i preko zakona koji su, kada je u pitanju ovo ministarstvo, prioritet. Ovo je razlog zbog kojeg uskoro u proceduru ide prednacrt zakona o izmjenama i dopunama cjelokupnog teksta Zakona o unutarnjoj trgovini. Cilj i svrha navedenih izmjena je prije svega da se svim sudionicima u prometu na području Federacije, odnosno proizvođačima i trgovcima, omogući fer tržišna utakmica u skladu s kodeksima poslovnog morala i dobrih poslovnih običaja.
Bahilj pojašnjava kako će se predloženim izmjenama i dopunama Zakona dodati novi stav kojim su jasno propisane obveze trgovaca.
– Trgovci su dužni u tržišnoj utakmici postupati u skladu s kodeksom dobrih poslovnih običaja i na odgovarajući način osigurati iste uvjete svim sudionicima na unutarnjem tržištu koji nisu usmjereni na nanošenje štete drugim trgovcima, proizvođačima, dobavljačima, krajnjim potrošačima kao i javnim interesu, kazao je Bahilj.
Pod osiguranjem istih podrazumijevaju se pravo na jednaku zastupljenost roba svim dobavljačima i njihovo pozicioniranje u trgovačkim objektima, ravnopravan i nediskriminirajući tretman dobavljača prilikom plasmana i pozicioniranja njihovih proizvoda na policama, utvrđivanja marži i načina plaćanja, posebne ponude, promotivne aktivnosti i slično prilikom zaključivanja kupoprodajnih ugovora. U slučaju forsiranja jednog dobavljača, robne marke ili boljeg pozicioniranja određenog proizvoda trgovci će biti strogo kažnjavani.
Nedopustive pogreške
Pored navedenog Bahilj kaže kako su izmjenama obuhvaćene i odredbe Zakona koje se odnose na nedopušteno trgovanje te kako su iste usuglašene sa stavom EK.
Sada se pod nedopuštenim trgovanjem podrazumijevaju radnje trgovca kojim se radi tržišnog nadmetanja povređuju kodeksi poslovnog morala i dobrih poslovnih običaja i koje su usmjerene na nanošenje štete drugim trgovcima, dobavljačima, krajnjim potrošačima i povređuje javni interes.
Nedopuštenim trgovanjem u smislu ovog zakona smatra se naročito reklamiranje, oglašavanje ili ponuda robe ili usluga navođenjem podataka ili upotrebom izraza s kojima se iskorištava ugled drugog trgovca, njegovih proizvoda il usluga. Također je nedopustivo davanje podataka o drugom trgovcu, ako podaci štete ugledu i poslovanju drugog trgovca, kao i prodaja robe s oznakama ili podacima ili izgledom koji stvaraju ili bi mogli stvoriti zabunu u pogledu izvora, načina proizvodnje, količine, kvalitete ili drugih osobina robe.
Nedopustive su, kažu iz Ministarstva, radnje trgovaca usmjerene na prekid poslovnih odnosa između drugih trgovaca, neopravdano neispunjavanje ili raskidanje ugovora s pojedinim trgovcem kako bi se sklopio isti ili povoljniji ugovor s drugim trgovcima. Nakon izmjena Zakona neće se tolerirati neovlaštena uporaba imena, tvrtke, pečata, marke, industrijskog dizajna ili koje druge oznake drugog trgovca.
Zaokruživanje cijena
Kažnjavat će se i prodaja robe s oznakom, podacima ili oblikom kojim se opravdano stvara zabuna kod potrošača u pogledu projekta, kvalitete i drugih svojstva te robe. Kada su u pitanju pravila u oblasti trgovanja, u Zakonu je naglašeno kako je nedopušteno davanje ili obećanje darova, imovinske ili druge koristi drugom trgovcu kako bi se omogućila pogodnost na štetu drugog trgovca ili potrošača. U tom kontekstu nedopustiva je neovlaštena uporaba usluga trgovačkog putnika, trgovačkog predstavnika ili zastupnika drugog trgovca, kao i protupravno pribavljanje poslovne tajne drugog trgovca itd.
Pored navedenog Bahilj naglašava da je Zakonom propisano da se cijene roba koje se stavljaju u promet formiraju i iskazuju u domaćoj valuti samo u apoenima novčanica i u kovanicama koje su u optjecaju u Bosni i Hercegovini.
– S obzirom da u BiH ne postoje kovanice u apoenima manjim od 0,05 KM te da se roba koja se prodaje u rasutom stanju po jediničnoj mjeri, ovisno o vrsti robe (kilogram, litra i sl.), ne može iskazati u postojećim apoenima, bilo je nužno pojasniti i definirati da je trgovac dužan iznos računa zaokružiti u skladu s propisom Centralne banke BiH.
Nedopustivo
Kada je u pitanju nedopustivo trgovanje, u izmjenama je propisano i kako je to od sada radnja trgovca kojom traži ili vrši naplatu od dobavljača za usluge koje se odnose direktno na aktivnost prodaje i nisu uključene u trošak nabave roba. Također neće se tolerirati radnja trgovca kojom traži ili vrši naplatu od dobavljača za usluge koje se odnose na troškove distributivne mreže u trgovini, plasmana i pozicioniranja proizvoda na policama, specijalne prodaje ili promotivne aktivnosti.
U izmjene je uvršteno kažnjavanje i radnje trgovca kojom dovodi u neravnopravan i diskriminatorski tretman dobavljača domaćih proizvoda prilikom plasmana i pozicioniranja njihovih proizvoda na policama, utvrđivanja marži i načina plaćanja, kao i zahtijevanje od dobavljača da ne prodaje iste proizvode drugom trgovcu po istoj ili nižoj cijeni. Zabranjeno je trgovcima i da mijenjaju jednostrano ugovorene uvjete i bez opravdanog razloga vrše povrat zaprimljene robne dobavljaču iznad visine regulirane kupoprodajnim ugovorom.
Izvor: Dnevni list