Mladi u BiH žele raditi ali im država krade radna mjesta

Ono na što je Narodna stranka Radom za boljitak sa svojim dužnosnicima upozoravala duži niz godina i što se na žalost potvrdilo Studijom ”Dijagnoze tržišta rada u BiH” koju je izradio Ekonomski institut Sarajevo potvrđuje i našu tezu prisustva loših politika koje su uspjele u proteklih 25 godina BiH i njene stanovnike dovesti na rub gole egzistencije.

Sve to vodi do logičnog zaključka neophodnih odlučnih reformi koje će stvoriti pretpostavke za neophodno hitno otvaranje značajnog broja radnih mjesta kako bi se makar rangirali u naj nerazvijenije zemlje EU.

Studija rađena za Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Svjetsku banku govori o tržištu rada u BiH uglavnom koncentrisanu na pitanje nezaposlenosti. Ona se može posmatrati s administrativnog stanovišta – u odnos stavlja registrovane nezaposlene (542.253 osobe) s radnom snagom (1.249.813 registrovanih zaposlenih i nezaposlenih osoba), prema stanju početkom maja 2015.

Drugi način posmatranja je prema metodologiji ILO (Međunarodne organizacije rada), koji govori o realnoj (anketnoj) nezaposlenosti.

U BiH se jednom godišnje na bazi anketiranja oko 30 hiljada osoba nastoji utvrditi koliki broj osoba stvarno radi, pri čemu osoba može biti administrativno registrirana kao nezaposlena, a stvarno zaposlena.

Realna stopa nezaposlenosti, pored formalno registrovane, nastoje se obuhvatiti i neformalno zaposlene osobe, koje ostvaruju određene prihode po osnovu rada, ali u sklopu radnog angažmana ili nisu penziono i zdravstveno osigurane, rade “na crno” ili nisu u obavezi da se osiguraju, kao što su to primjera radi poljoprivrednici.

Prema ovoj metodologiji broj realno zaposlenih u BiH u aprilu 2014. godine iznosio je 822.000 osobe.

Ono što je u analizi navedeno kao zabrinjavajuće jeste neaktivizam mladih koji navodno ne traže posao. Međutim, istina je jako surovija, a to je da mladi u Bosni i Hercegovini nemaju priliku da iskažu svoje potencijale, svoja znanja i talente, mladi u BiH su prisiljeni od prvog dana završetka školovanja razmišljati o stranim zemljama i svoj perspektivniji boljitak tražiti van granica BiH.

Nerijetki su primjeri ostvarenih uspjeha, priznatih talenata iz raznih segmenata mladih ljudi u svijetu koji uprave dolaze iz BiH i koji su na taj način i jedini ambasadori ove zemlje iako im ona za te uspjehe nije pružila ništa osim mjesto rođenja.

Aktuelna vlast se nalazi na prekretnici, u mandatu u kojem je neminovno da povuče konkretne poteze, odluči se za reforme koje će biti od krucijalnog značaja za budućnost svih naroda u Bosni i Hercegovini i njenih naraštaja. Vrijeme je da se iz plana izbaci ostvarivanje ličnih i stranačkih interesa preko leđa stanovnika BiH i mladih i krene se u snažne reforme koje će nas okrenuti ka svjetlijoj budućnosti i boljitku.

Bitno je istači da je cilj strategije EU 2020 stopa zaposlenosti od 75 posto. Da bi BiH dostigla zemlje koje su u EU najniže rangirane (Grčka, Hrvatska, Španija, Italija, Mađarska, Bugarska, Rumunija i Slovačka) treba da kreira 300.000 novih radnih mjesta.