Brand proizvoda određivat će što je domaći proizvod

Bahilj, kadar Narodne stranke Radom za boljitak, koji je 30 godina radio u gospodarstvu, jasno navodi kako vrlo dobro zna koji su osnovni problemi svakog gospodarstvenika – pozicionirati, prodati i naplatiti. Upravo na tome će i inzistirati Ministarstvo trgovine na čelu s Bahiljem te su već krenuli u realizaciju projekata. Bahilj jasno poručuje kako već ima otpora i onih koji žele minirati ove projekte, ali kategorički tvrdi kako neće odustati.

Koji su prioriteti u radu Vašeg ministarstva?

BAHILJ: Odmah po preuzimanju funkcije ministra krenuo sam s radom i analizama kako stanja u ministarstvu, tako i u oblastima koje pokriva ministarstvo. Svi znamo kako je u prošlosti bilo problema u nekim sektorima te smo se zbog toga punom parom bacili na posao. S obzirom da sam 30 godina radio u gospodarstvu, vrlo dobro znam koji su najveći problemi koji muče domaće proizvođače. Mogu vam kazati kako je Ministarstvo trgovine već krenulo u realizaciju tri projekta, koji su već prošli kroz Vladinu proceduru. Prvi projekt jest zastupljenost domaćih proizvoda na policama trgovačkih radnji u FBiH, drugi je kontrola benzinskih postaja, a treći projekt je jasno utvrditi što je to domaći proizvod.

Zadržimo se malo na zastupljenosti domaćih proizvoda na policama bh. trgovina. O ovom projektu se već dugo priča, ali nikako da se krene u realizaciju. Što možete reći o ovom projektu i kada će on zaživjeti u praksi?

BAHILJ: Mi smo već ovaj zakon dali u proceduru i Vlada FBiH ga je usvojila. Naime, njime se utvrđuje da na policama trgovačkih lanaca u FBiH mora biti minimalno 50 posto domaćih proizvoda. Uvijek do sada smo imali situaciju da na policama trgovina gotovo uopće nemamo domaće proizvode, a onda bi mnogi govorili kako ih nitko ne kupuje. Osobno nisam protiv strane robe, ali mislim da prvo naši proizvodi moraju biti zastupljeni, a tek onda uvozna roba. Do sada je uvijek bila obrnuta situacija. Od sada će, primjerice, ako je polica na kojoj se prodaje mlijeko duga 10 metara, na pet metara biti mlijeko iz domaće proizvodnje, a na pet metara uvozni proizvod. Do sada je, nažalost, bila situacija da domaći proizvodi zauzimaju oko 10 posto na policama trgovine te zbog toga se i nije mogao prodavati na razini uvoznih proizvoda. Međutim, kupujući domaće osiguravaju se mirovine, razvija se zdravstvo, školstvo, jednom riječju, novci ostaju u BiH, a ne odlijevaju se u neke druge zemlje. Osim toga, na ovaj način će se ojačati domaća proizvodnja, doći će do novih zapošljavanja, a ne da nam domaća proizvodnja tone sve dublje.

Jeste li imali otpora glede realizacije ovog projekta, s obzirom kako je u prošlosti bilo raznoraznih pritisaka da ovakvi projekti nikada ne zažive?

BAHILJ: Pritisaka je bilo jer sam dirnuo u “osinje gnijezdo” . Raznorazni trgovački lobiji vršili su pritiske kako bi spriječili ovaj zakon. S druge strane, proizvođači iz svih branši s oduševljenjem su dočekali ovaj zakon. Gospodarska komora prva je reagirala kazavši kako ovo ‘neće moći proći’. Njihov prijedlog bio je da ovaj zakon vrijedi za svaku trgovačku radnju veću od 1000 metara, a za ostale da ne vrijedi. Ukoliko bi zakon bio takav, svi veliki trgovački lanci bi prijavljivali svoju kvadraturu do 990 metara, kako ne bi podlijegali ovom zakonu. Zbog toga će ovaj projekt zahvatiti sve radnje.

Spomenuli ste kako je jedan od projekata stavljanje pod kontrolu svih benzinskih postaja u Federaciji. O čemu se radi?

BAHILJ: Ovaj projekt je započeo još prije četiri – pet godina, ali još uvijek nije proveden. Radi se o tome da sve benzinske postaje u FBiH moraju ugraditi sonde u svoje rezervoare. Te sonde izravno su vezane sa softverom koji se nalazi u Ministarstvu trgovine, a one kontroliraju tri osnovna čimbenika – kvalitetu goriva, prisutnost vode i protok. Prema tome, na ovaj način je kompletna benzinska postaja pod kontrolom. Moram naglasiti kako je i kod ovog projekta bilo brojnih opiranja. Naime, inspekcije su već krenule u akciju te su svi vlasnici benzinskih postaja do 17. svibnja morali potpisati izjavu u kojoj tvrde da su ugradili ovaj sustav. Međutim, to se nije dogodilo pa sada federalna inspekcija ide na teren i kažnjava svakoga tko nije ugradio sondu sa 3400 maraka, daju mu 30 dana da isprave svoju pogrešku, to jest ugrade sondu, a nakon toga plaća se kazna od 10.000 maraka i postaja se do daljnjeg zatvara.

Kao treći veliki projekt spomenuli ste utvrđivanje što je domaći proizvod. Znamo da je do sada uvijek bilo brojnih manipulacija trgovaca oko ove tematike. Na koji način ćete provesti ovaj projekt?

BAHILJ: Kada smo donijeli odluku o tome kako 50 posto proizvoda u trgovinama moraju biti domaći, postavilo se pitanje što je to domaći proizvod. Naime, veliki trgovački lanci, primjera radi, Konzum ili Delta, imaju svoje robne marke. Preko tih robnih marki raspišu tender da im netko od bh. proizvođača proizvodi određeni proizvod s njihovom robnom markom. Nakon toga odaberu najpovoljnijeg, kažu kako s cijenom mora biti povoljniji od standardnog proizvoda, normalno nauštrb kvalitete tog proizvoda. Prema tome, trgovački lanci htjeli su da se i to vodi kao domaći proizvod, ali mi smo u proceduru dali zakon da ono što određuje što je domaće jest da je tvornica u FBiH, da je vlasnik građanin BiH te da je brand ove zemlje. Isto tako, mogu kazati kako ćemo vršiti redovitu kontrolu kvalitete robnih marki svih trgovačkih lanaca.

Zakonski uvesti kontrolu naplate
Osim nabrojanih projekata, koji su Vam planovi za budućnost i imate li neke druge projekte koje možemo očekivati u skorije vrijeme?

BAHILJ: Ministarstvo trgovine već radi na realizaciji projekta da se iz uporabe izbace najlonske vrećice, a da se uvedu papirne kao što je praksa u svijetu. Na ovaj način čuva se okoliš od zagađivanja. Isto tako, radit ćemo na ubrzanju naplate domaćeg proizvoda. Naime, u zapadnoeuropskim zemljama proces naplate traje 20 dana, a u nas 120 dana. I time se uništava domaća proizvodnja, jer tko ima toliko kapitala da može čekati naplatu 120 dana? Što je još gore, kada dođe dan naplate, onda traže da se cijena skine za još nekoliko postotaka, što je sustav ucjene. Zbog toga zakonski želimo uvesti kontrolu naplate i uvelike smanjiti rok naplate. Naime, dosadašnjom praskom domaći proizvođači se uništavaju kako bi se otvorio put uvoznim lobijima, a mi tome želimo stati ukraj.