Jerko Ivanković Lijanović: Uvodimo domaćinski odnos u Federaciju

MOSTAR – Federalna Vlada na čijem čelu već 100 dana sjede premijer Nermin Nikšić i dopremijeri Jerko Ivanković Lijanović i Desnica Radivojević radila je neumorno prvih 100 dana. Susrele su ih brojne kako političke, tako i ekonomske prepreke. Dopremijer Ivanković Lijanović u razgovoru za Dnevni list govori o sto dana rada Vlade i ističe da su naslijedili brojne probleme od protekle vlasti, ali da je glavno to što Vlada ne radi na načelima etničkog konflikta koji prouzrokuje ekonomsko siromaštvo nego na načelima etničke suradnje unutar Vlade koja samo može dovesti do razvoja.

Nova Vlada Federacije BiH već 100 dana je na vlasti. Što je do sada urađeno i kako ocjenjujete rad Vlade i ministarstva na čijem ste čelu?
– Ovo je po prvi puta da federalna Vlada ne radi na načelima etničkog konflikta koji prouzrokuje ekonomsko siromaštvo nego radi na načelima etničke suradnje unutar Vlade što daje šansu da imamo ekonomski razvoj u idućem razdoblju. U Ministarstvu poljoprivrede smo zatekli dosta teško stanje s neisplaćenim poticajima od prošle godine od 11 milijuna maraka i sa zaostacima u mnogim projektima, ali smo u ovih 100 dana pokrenuli značajne aktivnosti od uvođenja dnevnih izvješća o radu kako bi učinak kod svih zaposlenika poboljšali. Tu je i zakon o vinu koji smo stavili u parlamentarnu proceduru. Također, donijeli smo program poticaja za 2011., a tu je i kompletan zeleni plan i izvješće o stanju u poljoprivredi i industriji, a i jako puno smo odmakli u izradi zakona o šumama koji Federacija još nema.

Brojni su neriješeni problemi koji su ostali iza protekle vlasti. Što će biti prioritet u radu Vlade i Vašeg ministarstva u idućem razdoblju?
– Očigledno je da smo preuzimanjem federalne Vlade naišli i na zaključana vrata u nekim ministarstvima. Našli smo deficit u proračunu od 250 milijuna maraka za koji smo ipak iznašli dodatne izvore kako bi se uspješno mogla zatvoriti proračunska godina. Zatekla nas je i loša uprava u javnim poduzećima i institucijama bez jasnih ekonomskih politika i mnogo drugih stvari.
Ipak, Vlada u cjelini ima jasnu viziju da na načelima etničke suradnje ide u izrađivanje ekonomskog razvoja kako bi se stvorili uvjeti za domaće i strane investicije, kao i za nova zapošljavanja. Naš je zadatak ne samo brinuti o mladima nego i o starima, a dokaz za to je da smo uspjeli dovesti do povećanja mirovina od 5 posto.
Ministarstvo poljoprivrede u idućih dva do tri mjeseca planira ići s perspektivnim programom poticanja poljoprivredne proizvodnje.

Poljoprivredni nasadi u Hercegovini u zadnjih mjesec dana su stradali. Kakva je trenutačno situacija na terenu i hoće li Vaše ministarstvo pomoći poljoprivrednicima?
– Ja sam i kao zapovjednik Federalnog stožera civilne zaštite obišao područja koja su pogođena štetama i na mjestu događaja se uvjerio da su štete enormne i s ogromnim posljedicama za naše proizvođače. Zakonom o zaštiti i spašavanju je definirano da općine moraju provesti proceduru  da proglase stanje prirodne nesreće i da izvrše procjenu šteta. Nakon izvršenja procjene šteta potrebno je izdvojiti sredstva iz sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje koja moraju biti izdvojena na posebnom računu u svakoj općini jer tu naknadu svi mi koji primamo plaće izdvajamo. Općina Posušje bi morala imati na posebnom računu 205.929  maraka, općina Ljubuški 356.533 marke, Grude 224.683, Široki Brijeg 495.934, ZHŽ 768.148 maraka, kao i druge općine. Ja sam pozvao ove općine da proglase elementarnu nepogodu i utvrde štete i da podijele ova sredstva koja se po zakonu moraju utrošiti za naknadu šteta. Ukoliko se ovo potroši i ne bude dovoljno za naknadu šteta, ja ću se pobrinuti da pomognemo i s razine Federacije kako bi se ljudima adekvatno nadoknadila šteta.

Na zadnjoj sjednici Vlade odobrena su 54 milijuna maraka za poticaje u poljoprivredi. Na koji način će ova sredstva biti raspoređena?
– Ovo nije dovoljno sredstava, ali ovo malo što imamo, nastojat ćemo što kvalitetnije rasporediti. Predvidjeli smo podržati biljnu i animalnu proizvodnju jer su to završene investicije i proizvodnja je u tijeku. Njima bi nedostatak poticaja ugrozio proizvodnju i ona ne bi mogla to izdržati. Kapitalna ulaganja i investicije nismo mogli značajno podržati, ali nam je plan da kapitalna ulaganja i ruralni razvoj proanaliziramo u ovoj godini i da napravimo presjek stanja i analizu učinaka koji su izišli iz ranijih poticaja u prošlim godinama kako bismo u idućem razdoblju kada osiguramo dodatna sredstva mogli snažnije krenuti s poticajima u tom području. Predvidjeli smo i određena sredstva za pomoć proizvođačima u otkupu, posebno povrća, jer je pojava raznih bolesti u EU-u značajno smanjila potrošnju i dovela proizvođače u lošu poziciju da nisu mogli prodati svoje proizvode. Predvidjeli smo sredstva da podržimo otkup tih proizvoda, a vidjet ćemo na koji način još možemo, kroz promociju domaćih proizvoda, dovesti do toga da naši proizvođači mogu lakše doći do kupaca.

Hoće li se u ovoj godini pokušati izdvojiti dodatna sredstva za poticaje?
– Svjesni smo da je bilo rezanja troškova na svim pozicijama. Ja sam se izborio zahvaljujući potpori premijera Nermina Nikšića da se ne smanjuju poticaji. Svjestan da imamo deficit od 250 milijuna i da se teško mogu očekivati izdvajanja za poticaje ja sam uputio dva pisma Vijeću ministara i Parlamentarnoj skupštini BiH u kojima sam zatražio da se oporezuje luksuz i da svi oni koji žele konzumirati luksuz u BiH to trebaju i platiti skuplje. Ovo sam uradio samo s jednim ciljem – da se prikupe dodatna sredstva kako bi entiteti mogli uložiti više novca u poljoprivredu. Drugo pismo sam uputio na iste adrese, a odnosi se na žurno uvođenje zaštite domaće proizvodnje posebno za povrće. Tražio sam u vezi s tim uvođenje sezonskih carina u vremenu kada u našoj zemlji imamo domaće proizvode da cijene iz uvoza ne bi kao do sada uništavale naše proizvođače. Vjerujem da će Vijeće ministara i Parlament prihvatiti ovo i da ćemo uskoro imati oporezivanje luksuza i zaštićenu domaću proizvodnju. To će donijeti dodatna sredstva u proračun koja će biti upućena u poticaje u poljoprivredi.

Znamo da ste imali određene planove za gospodarski razvoj Federacije i otvaranje novih radnih mjesta? Što je s tim projektima?
– One ovlasti koje mi imamo u Federaciji jesu rasterećenje opterećenja rada. Ja mislim da je važno da što prije dođemo do određenih mjera među kojima je i smanjenje doprinosa na plaće u proizvodnom sektoru. Te doprinose bi trebalo smanjiti ili potpuno ukinuti kako bismo stvorili pretpostavke da privučemo i domaće i strane investicije, a istodobno napravimo rad daleko konkurentnim kako bi bankarski sektor bio spreman više ulagati sredstava u proizvodnju, a ne u druge djelatnosti što je do sada bila praksa. Za fondove  bi se osigurala sredstva kroz oporezivanje toplog obroka i prijevoza u neproizvodnom sektoru i time bi se gubici u fondovima mogli nadoknaditi. Vjerujem da ćemo uspjeti dovesti do tih mjera koje će stvoriti pretpostavke za značajnija ulaganja.

Znamo da je Federacija u financijskim problemima, posebno ukoliko ne stignu planirana sredstva od MMF-a? Kako izići iz ove situacije?
– Mi smo napravili strategiju da možemo i bez sredstava MMF-a. Ići ćemo sa značajnijim uštedama. Očito je da u javnim poduzećima ima prostora i da dobit nije iskazivana na najbolji način i da ima prostora da se dobiju dodatna sredstva iz dobiti kako bi napravili održiv proračun. Vjerujem da  ćemo ovu godinu uspješno završiti i bez MMF-a, a onda se moramo pripremiti dobro za iduće tri godine jer zaduženje koje je napravila bivša Vlada dolazi i ono je značajno. Prispijeva nam idućih godina, ali nadam se da će se štednjom, ali i oporezivanjem luksuza doći do novih sredstava.

Trenutačno je aktualna priča vezana za deponirana sredstva javnih poduzeća u komercijalnim bankama. Rok koji ste dali poduzećima je istekao, a svi nisu dostavili podatke. Što će Vlada uraditi po tom pitanju?
– Izvješća nam upravo stižu i ova informacija bi trebala biti prezentirana u srijedu na sjednici Vlade. Naš je cilj bio da se upoznamo i da vidimo koliko slobodnih sredstava vladine institucije imaju i kako i pod kojim uvjetima su ta sredstva deponirana, kao i da vidimo u koje su svrhe ta sredstva koriste. Mi nismo zadovoljni s plasmanom sredstava u proizvodni sektor i nastojat ćemo naći načina kako motivirati i bankarski sektor da više sredstava plasira u proizvodni sektor, a manje sredstava u ostale sektore. Jer, objektivno, jedino se značajnije zapošljavanje može napraviti u proizvodnom sektoru.

Neki su Vam zamjerali zbog kadrovskih promjena koje ste u zadnjih mjesec dana uradili u većini javnih poduzeća i institucija. Hoće li Vlada i u idućem razdoblju nastaviti sa smjenama i novim imenovanjima?
– Mislim da nam jedino mogu zamjerati što nismo više promjena napravili jer očito izvješća iz javnih poduzeća govore da je potrebno raditi i veće promjene od onih koje smo mi do sada uradili. Vlada će nastaviti s tim promjenama jer moramo daleko odgovornije upravljati s imovinom Vlade Federacije. Moramo uvesti jedan domaćinski odnos jer je očito da to do sada nije bilo u praksi.

Dnevni list