Oporezivanjem luksuza do milijuna za vraćanje dugova

Dolazak na naplatu prve rate od 50 milijuna maraka koju naša zemlja ove godine mora vratiti MMF-u uzburkalo je duhove u uredima entitetskih i državne vlasti, a kako stvari stoje , političari u ovom trenutku nemaju jedinstvenu strategiju kako se izvući iz novog velikog zafuživanja.

Prijedlozi za spas

Da stvar bude gora, ovo je tek prvi iznos, a ono što slijedi je isplata po 300 milijuna maraka u iduće dvije godine. Međutim, bez obzira na trenutačno lošu situaciju federalni dopremijer i ministar poljoprivrede vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković Lijanović u razgovoru za Dnevni list tvrdi kako je Federacija ipak pročlu godinu završila uspješno unatoč pesimističnim prognozama te nisu angažirana dodatna sredstva MMF-a.

-Priveli smo prošlu godinu kraju te vjerujem da će projekcija proračuna za ovu godinu također biti uspješna kako bi i 2012. završili bez poteškoća, istaknuo je Lijanović, koji je najavio kako se nada da će se s MMF-om doći do jednog novog aranžmana koji bi bio dugoročniji i povoljniji. Međutim, Lijanović je ipak mišljenja kako treba na razini države raditi na izmjenama sustava oporezivanja koji bi mogao doprinijeti boljem punjenju proračuna u zemlji. Samim tim bi se došlo i do prijeko potrebnih sredstava kojima će se ne samo servisirati dugovanja prema MMF-u, već pokretati i razvojni projekti. Konkretno, federalni se dopremijer nada da će nakon formiranja Vijeća ministara biti uvažen prijedlog narodne stranke Radom za boljitak o oporezivanju luksuza kako bi se dobila dodatna sredstva.

-Bolje to nego da servisiramo obaveze iz tekućih prihoda. S druge strane, tako bismo rasteretili život, odnosno mogli bismo smanjiti PDV na osnovne životne namirnice. Nadam se da ćemo imati te mjere koje bi relaksirale ovu situaciju, pojasnio je Lijanović, kazavši kako bi tako namirena sredstva pokrila nedostatke bez dodatnog zaduživanja.

Neispunjena očekivanja

Inače, treba kazati kako je u vrijeme dogovaranja kredita sa MMF-om plan bio da se zbog krize finansijski pomogne državi premostiti pad prihoda. No, tada se očekivao ekonomski oporavak zemlje do kraja sklopljenog aranžmana te se mislilo da će BiH bez većih poteškoća moći vratiti sredstva. Ipak,svi su bili u krivu; BiH ne samo da se nije ekonomski oporavila već je, prema svemu sudeći, još uvijek u recesiji.

Izvor: Dnevni list