Županije su ,,omča oko vrata”

U Zeničko-dobojskoj županiji, stanje je dramatično. Otežavajuću okolnost i za poljoprivrednike je prouzrokovao proračun. Isplata poljoprivrednicima uspjela se privesti kraju, ali iz programa od prošle godine. Bojan Bošnjak, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u toj županiji je u intervjuu za Dnevni list kazao da bi FBiH trebala više pozornosti posvetiti poljoprivredi u ZDŽ-u posebno zbog činjenice da ova županija ima brojne prednosti i iskorake u odnosu na druge županije.

Kakvo je trenutačno stanje poljoprivrede u ZDŽ-u?
– Kada je u pitanju stanje poljoprivrede u ZDŽ-i, slobodno mogu reći da je stanje jako dramatično. Imamo otežavajuću okolnost koja se zove proračun koji je u ZDŽ-u trenutačno u jako lošem stanju. Takav proračun nije mogao mimoići ni poljoprivrednike. Zbog toga smo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ZDŽ-a koje vodim jako nezadovoljni. Posljednjih dana smo uspjeli privesti kraju isplatu poljoprivrednicima iz programa od prošle godine, što je nedopustivo ako politika želi boljitak domaćoj proizvodnji. Sada se nalazimo u delikatnoj situaciji zbog kratkog vremena u kojem se ne možemo kvalitetno posvetiti obilasku terena i analizi toga što su, ustvari, ljudi radili, kakve aplikacije slali. Situacija je jako teška, tako da ćemo vidjeti  kakav će biti ishod na kraju godine. Nadamo se da će do kraja ove godine biti usvojen proračun te da ono što ne budemo mogli stići u ovoj godini, prebacit ćemo u sljedeću, jer bi usvajanjem imali malo rasterećeniju situaciju.

Tko je kriv za takvo stanje?
– Glavni krivac upravo jest trenutačna situacija u vezi s slabim priljevom sredstava. Ekonomska moć županije i države je jako slaba, tako da jedino s te strane možemo okarakterizirati “krivce”. Pojedinačno, teško da ima krivaca, jer svi se trudimo doći do nekog optimuma i napraviti nešto. To su objektivni problemi s kojima se susrećemo već par godina. Prognoze, nažalost, govore da ni iduća 2014. neće biti ništa bolja, tako da je stanje u poljoprivredi i za poticaje iz godine u godinu sve lošije. Iz proračuna se izdvaja samo 2 posto za poticaje, a to je premali postotak. Posebno ako u vidu imamo intenzitet poljoprivredne proizvodnje koja je aktualna u ZDŽ-u. Također, Federacija bi trebala posvetiti više pozornosti poljoprivredi u ZDŽ-u posebno zbog činjenice jer imamo neke prednosti i iskorake u odnosu na druge županije. ZDŽ ima kvalitetno zemljište i imamo dosta prostora i interesa kod ljudi za bavljenje poljoprivredom. ZDŽ je također industrijska županija. Ima komparativnu prednost u proizvodnji mesa, voća i povrća. ZDŽ je prvi po broju ovaca u BiH, tako da s te strane postoji prostor i za daljnja ulaganja. Upravo je i Federalno ministarstvo poljoprivrede povećalo poticaje za stočarstvo po grlu. Bilo kakva pomoć doprinosi većem i kvalitetnijem radu ljudi, bolje odnose prema radu i rezultatima. Međutim, nažalost, ni Federalno ministarstvo zbog loše komunikacije od Ministarstva financija je u jako lošem stanju, te sve te benefite treba tek očekivati u idućem razdoblju. Neke komparativne prednosti koje ZDŽ još ima jest proizvodnja maline koja je u ekspanziji. Imamo i reprocentar koji je prisutan za proizvodnju kvalitetnih sadnica, tako da možemo biti zadovoljni. Osim toga, imamo i kvalitetnu proizvodnju gljive.

Kakve su projekcije za 2014. godinu?
– U proračunskom zahtjevu za 2014. smo tražili 3 posto proračuna za poljoprivredu, tj. više od 8 milijuna KM, što, nažalost, nije usvojeno. U nacrtu je i dalje ostavljeno 2 milijuna KM za poljoprivredu, te je teško govoriti o nekim kvalitetnijim projekcijama. One će biti naslonjene na dosadašnje programe, a to što trenutačno imamo pokušat ćemo iskoristiti da sve te ljude zadržimo da ipak razmišljaju pozitivno i da ne napuštaju započeti rad. Smatram da je jako važno nagraditi one pogone i poljoprivrednike i aktivnosti koje su bile usmjereni k tome da se značajna sredstva ulože u proizvodnju, preradu i zapošljavanje. Takav koncept ćemo zastupati i iduće godine.

Koji su to noviteti koje je uvelo Ministarstvo PŠV-a ZDŽ-a Vašim dolaskom kao resornog ministra?
– Smatrao sam da inovativnije treba pristupiti konceptima u vezi s poljoprivredom u ZDŽ-u. Bavljenje poljoprivredom nije socijalna dimenzija, već šansa za razvoj i boljitak. Zbog toga smo i dali prednost onima koji su poljoprivredu prepoznali kao takvu, svojim novcem napravili biznise i stvorili nova radna mjesta. Ovo je prvi takav program koji sam ja u jako lošem političkom i ekonomskom okruženju i pokušao nametnuti. Ministarstvo smo i otvorili više prema korisnicima, javnosti, jer u Ministarstvu postoje još tri značajna sektora na koja se do sada nije obraćala značajna pozornost: šumarstvo, vodoprivreda i veterinarstvo. Pokušao sam iznaći modus da građanima približimo i informaciju čime se to sve još ministarstvo osim samo poljoprivredom bavi. Tako da smo se strateški odlučili na kontinuiranu prisutnost na terenu, upoznavanje ljudi i korisnika s našim programima, stanjem u proračunu i upoznavanje s realnim stanjem proizvodnje i rada ljudi na terenu, kao i mogućnosti u ZDŽ-u. Naši službenici svakodnevno imaju na terenu komunikaciju sa svakim našim korisnikom. Više od 12.000 predmeta godišnje mi pošaljemo iz Ministarstva, što predstavlja značajnu komunikaciju.

Kako se ponašaju lokalne zajednice u ZDŽ-u kada je u pitanju poljoprivreda s obzirom da su na snazi zakoni koji govore da se za poljoprivredu najmanje treba izdvajati 3 posto. Kako se ponašaju ove razine vlasti u ZDŽ-u?
– Postoji značajan iznos sredstava koji se izdvaja i iz općinskih proračuna. On ne iznosi baš 3 posto i poljoprivreda i nije od općina uopće prepoznata kao bitna. Jedino što smo očekivali i što se dogodilo jest povećanje sredstava u FBiH i kvalitetniji pristup našim korisnicima. Dodatni izvor sredstava iz određenih fondova, kako imamo informaciju posljednjih dana, upitan je. Postoji problematika u komunikaciji između Ministarstva i općinskih službi jer često se događa da programi koje općine usvajaju imaju preklapanja s federalnom ili županijskom razinom poticanja. Zakonom o poticajima se kaže da ono što se događa na županijskoj ili federalnoj razini ne bi se trebalo po istom principu i istim obujmom poticati i na lokalnoj razini. Imamo situaciju da pojedine općine potiču mlijeko koje je s federalne razine bilo subvencionirano, da se potiče i u lokalnoj sredini. Radilo se prilično stihijski i nekoordinirano sa županijskim ministarstvom. Informacije moraju biti promptnije i svi se zajedno moramo potruditi da ozbiljnije komuniciramo i surađujemo jer jedino takvim modelom možemo napraviti i bitne iskorake i napredak. Imamo ideju napraviti elektronički sustav i tim putem provjeravati mrežom i tim sustavom tko, što i koliko radi. Nerazumijevanje iz oblasti poljoprivrede općenito i odnos vlasti prema istoj su očiti.

Kao predsjednik Mladih za boljitak, kako ocjenjujete opću političku situaciju u BiH i položaj mladih ljudi u BiH?
– Situacija u BiH nikako se ne može ocijeniti dobrom, ona je katastrofalna. Još gore u svemu tome jest taj katastrofalan odnos vladajućih elita prema politikama koje zastupaju odnosno prema građanima koji su ih birali, pogotovo prema mladim ljudima. Mladi za boljitak često su upućivali jasne poruke javnosti, pogotovo one koje se odnose na rješavanje ključnih problema mladih. S ostalim, starijim kolegama u “Boljitku”, razvili smo određene ideje i organizirali niz aktivnosti. U prvom redu ističem “incidentnu” situaciju vezanu za implementaciju presude u predmetu “Sejdić i Finci” protiv BiH. U više navrata smo slali poruku da želimo u EU, da smo dio toga i da u okviru te obitelji mi želimo formalno i suštinski živjeti i raditi. Ako ovako BiH bude nastavila, a očigledno je da hoće, zbog odgovornih lidera pojedinih političkih subjekata, mi nećemo daleko dogurati. BiH ima ogromne probleme sa sredstvima iz EU-a koji joj mogu osigurati boljitak u određenim oblastima. Na žalost, te teme su nedovoljno prisutne u javnosti, a sve zbog ogromne manipulacije onih koji svoje foteljaške interese stavljaju u prvi plan, naravno, skrećući pozornost s ovih životnih stvari. Pozivali smo i uvijek ćemo pozivati odgovorne da se dogovore, da ne propadaju novci koji su namijenjeni za pomoć u razvoju BiH, za našu budućnost. Vrijeme je da prestanu raditi za vlastiti interes, vrijeme je da počnu raditi u interesu građana ove zemlje. Mladi ljudi u “Boljitku” prepoznaju svoju šansu. Krenuli smo s jednom peticijom koja se odnosi na ukidanje županija u FBiH. Te aktivnosti naslanjaju se na inicijativu koju je naš dopredsjednik i dopremijer FBiH, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Jerko Ivanković Lijanović uputio Vladi FBiH. Akcija se organizira na cijelom području FBiH i naši građani snažno je podržavaju. Opći zaključak je da su te županije “omča oko vrata” cjelokupnom razvoju BiH. Skupa i neučinkovita administracija ništa dobro ne donosi. U ovoj zemlji radikalno je stanje, a ne mjere koje se same nameću, stoga, pozivamo sve političke subjekte da imaju razumijevanje i da zajedno ukinemo preskupu administraciju u županijama FBiH, deset vlada, pozicije za sve te ministre, zastupnike u skupštinama, izaslanike za Dom naroda FBiH. “Boljitak” i dalje nastavlja sa svojim političkim školama za mlade koja djeluje u okviru naše akademije, tu su druge neke edukacije, seminari, a iznad svega, Mladi za boljitak žele preuzeti još snažniju ulogu u vođenju politika u idućem razdoblju, pogotovo nakon izbora 2014.

Izvor: Dnevni list