Bojan Bošnjak: Želimo isplatiti što više sredstava za poticaje našim poljoprivrednicima

Odgovor:

Do 6.7.2012. godine ukupno je zaprimljeno 1.474 zahtjeva od toga: 587 za uzgoj junica, 252 za uređenje zemljišta, 237 za zasnivanje vočnjaka, 123 za uzgoj brojlera, 122 za proizvodnju povrća u plastenicima, 99 za uzgoj krava u laktaciji, 40 za nabavku plastenika i 10 za nabavku mehanizacije. Manji broj zahtjeva je zaprimljen za proizvodnju jaja, heljde, proizvodnju presadnica povrća i ovce.  Ovako veliki broj zahtjeva rezultat je prakse u Ministarstvu da se određeni zahtjevi primaju kontinuirano tokom cijele godine, jer su konstanto dio  Programa.

Svi gore navedeni zahtjevi odnose se na kantonalne poticaje, a po Programu Federalnog ministarstva zaprimljeno je cca 900 zahtjeva.

Hoće li zbog nedovoljnog punjenja budžeta ovi poticaji biti smanjeni?

Odgovor :

Ministarstvo u principu ne smanjuje predviđene i namjenje poticaje za naše poljoprivredne proizvođače i njihove proizvode. Dio poticaja koji se ne isplate našim poljoprivrednicima u ovoj godini prebacuju se u Program za narednu godinu. Cilj Ministarstva i mene kao ministra na čelu ovog Ministarstva, biće zalaganje za izdvajanjem što više sredstava za isplatu poticaja našim poljoprivrednicima, jer samo na taj način možemo očekivati i imati razvoj poljoprivredne proizvodnje.

U Srednjebosanskom kantonu se već javljaju problemi oko otkupa maline i niskih otkupnih cijena. Kakvo je stanje u ZDK?

Odgovor:

Informacije sa terena kojima raspolaže Ministarstvo, kažu da otkupljivači sve ponuđene količine maline otkupljuju, a da se cijena istih kreće od 1,50 do 1,80 KM po kilogramu. Ovog mjeseca (04.07.2012.) delegacija Ministarstva na čelu sa mnom, prisustvovala je berbi i otkupu maline u Željeznom Polju. Kroz razgovor sa predstavnicima zadruga ”Žepački rolend” i ”Poljar” upoznali se sa trenutnom situacijom u ovoj oblasti. O situaciji u proizvodnji malina dodatne informacije dobili smo i od ostalih proizvođača, kao što su npr.: Zadruga ”Malinar” iz Zavidovića, MZ Željezno Polje, koja važi za najvećeg proizvođača malina u ZDK, itd.

Moram naglasiti da kultura proizvodnje maline na našim prostorima ima velike potencijale i što je veoma važno ima tržište i izvan BiH, posebice u zemljama EU koje velike količine maline uvoze iz cijelog svijeta. Ja kao ministar, zajedno sa svojim kolegama iz ministarstva i u saradnji u zajedničkim projektima sa federalnim ministarstvom poljoprivrede nastojat ćemo da zajedničkim snagama obezbjedimo kvalitetnije uslove da što više maline iz BiH bude izvezeno i na evropsko tržište.

Kakva je situacija kada je u pitanju plastenička proizvodnja? Koliko su do sada odobreni poticaji pomogli malim i srednjim imanjima da osavremene proizvodnju i povećaju prinose i prihode?

Odgovor:

U 2011. godini na ime poticaja u plasteničkoj proizvodnji isplaćeno je 228.467,40KM za proizvodnju povrća u plastenicima. Ovo je oblast sa najvećim i najbržim rastom po proizvodnji i površini u proteklih pet godina. U 2007. godini površina pod plastenicima i staklenicima iznosila je 30.181 m² (uz napomenu da je minimalna površina za poticaj bila 300m²), a 2011. godine površina je povećana na 75.195 m² (uz napomenu da je minimalna površina za poticaj bila 400m²). Ovi podaci se odnose na plastenike/staklenike koji su obuhvaćeni poticajima.

Proizvodnja u zaštićenom prostoru je, kada se posmatra ratarska proizvodnja najperspektivnija proizvodnja u pogledu proizvedenih količina i kvaliteta proizvoda. Kako se radi o kontrolisanim uslovima bitno je napomenuti da je uticaj vremenskih prilika sveden na najmanju moguću mjeru za razliku od proizvodnje na otvorenom.

Proizvodnja u zaštićenom prostoru ne zahtijeva velike zemljišne površine, a ovo je bitno napomenuti jer je prosječna površina naših poljoprivrednih gazdinstava oko 0,3 ha (3 dunuma) što je ograničavajući faktor za ozbiljniju proizvodnju drugih ratarskih kultura.

Kada se sagledaju rezultati koje smo do sada postigli možemo biti zadovoljni urađenim ali moramo reći da još uvijek nismo dostigli zadovoljavajući nivo u pogledu kvaliteta plastenika i opreme koja prati ovu proizvodnju. Ovo je posljedica slabije platežne moći onih poljoprivrednih proizvođača koji tek započinju ovu proizvodnju.

Kao poseban uspjeh treba napomenuti postojanje reprocentara za proizvodnju presadnica povrća u Visokom i Tešnju čime su našim poljoprivrednim proizvođačima postali dostupni savremeni hibridi i sorte povrća.

Kada je u pitanju osposobljenost poljoprivrednih proizvođača za ovu proizvodnju Ministarstvo odnosno Poljoprivredna stručna služba redovno organizuje edukacije poljoprivrednih proizvođača iz svih oblasti poljoprivredne proizvodnje. Zadnja edukacija koju je provela ova služba uspješno je okončana u opštini Usora uz podjelu certifikata polaznicima.

Kolika je površina Zeničko-dobojskog kantona koja se svrstava u obradivu (plodnu) za poljoprivredu, voćarstvo….? Imate li podatke o tome koliko se od toga obrađuje?

Odgovor:

Zeničko-dobojski kanton raspolaže ukupno sa 334.300 ha zemljišta od čega je 33% ili 110.535 ha poljoprivredno zemljište. Obradivog poljoprivrednog zemljišta ima 89.701 ha i 20.834 ha pašnjaka. Od obradivog zemljišta  oranice su zastupljene na površini od 48.422 ha, voćnjaci 9.027 ha, livade 32.252 ha.

Prema Uputstvu koje smo već spominjali daju se i poticaji za izradu strategije razvoja poljoprivrede. Možete li nam reći nešto više o tome? Po kojim osnovama se do sada radilo na razvoju poljoprivrede?

Odgovor:

Strategija razvoja poljoprivrede je veoma važan dokumenat za sve subjekte u ovoj oblasti i isti, ako je urađen kvalitetno predstavlja dobru osnovu za odabir ispravnih puteva razvoja. Planirana sredstva u Programu poticaja u poljoprivredi za 2012. godinu predstavljaju početna sredstva za izradu ovog dokumenta, a to znači da će se ista utrošiti za izradu projektnog zadatka i provođenje procedure odabira izvođača izrade strategije.

Do sada su korišteni slijedeći parametri:

• Proizvodni resursi Zeničko-dobojskog kantona,
• Preporuke Srednjoročne strategije razvoja F. Bosne i Hercegovine i Zakon o poljoprivredi
• Kontinuitet podsticajnih mjera,
• Mogućnosti  plasmana podsticanih proizvodnji,
• Preporuke stručnih poljoprivrednih službi Ministarstva koje neposredno na terenu prate kretanja u poljoprivrednoj proizvodnji i prerađivačkim kapacitetima prehrambene industrije i
• Preporuke naučnih i stručnih institucija iz sektora.

Ša smatrate gorućim problemima koje muče poljoprivredne proizvođače (uzgajivače krupne i sitne stoke, peradi, uzgajivače voća….)?

Odgovor:

Nažalost, naši poljoprivredni proizvođači svakodnevno se susreću sa raznoraznim situacijama koje utiču na krajnji ishod njihovog napornog rada među kojima je i gorući problem, a to je plasman poljoprivrednih proizvoda na domaćim policama. Mogućnosti plasmana domaćih proizvoda su znatno bolji za proizvodnje koje se naslanjaju na određene perađivačke kapacitete ili otkupljivače koji otkupljene proizvode mogu plasirati u izvoz, kao što su npr. proizvođači mlijeka, maline i drugih proizvoda. Iz razloga tako loše zastupljenih poljoprivrednih proizvoda bitno je konstantno raditi na poboljšanju uslova, te zaštite i poticaja poljoprivrednih proizvođača i njihovih proizvoda.

Vaš prijedlog rješenja ovih problema?

Odgovor:

Odgovor na ovo pitanje nije jednostavan jer sadrži kompleksan segment mjera u čijem rješavanju trebaju biti uključeni razni politički faktori sa nivoa države, Federacije BiH, kantona i općina. Ja, kao novimenovani ministar poljoprivrede potrudiću se da uložim sve kapacitete sa kojima raspolaže Ministarstvo koje vodim, da u narednom periodu poljoprivredu i posebno poljoprivrednog proizvođača stavimo u centar poljoprivrednog sistema u našem kantonu koji ima ozbiljnih kapaciteta za razvoj poljoptivredne proizvodnje. Ono što ćemo kontinuirano činiti ka ostvarenju bolje pozicije poljoprivrednika, između ostalih su i:

1. ulaganje dodatnih napora za obezbjeđenje većih sredstava za poticaje u poljoprivredi,
2. pokretanje inicijativa preko Vlade Federacije za izdvajanje dijela kreditnih sredstava Razvojne banke koja bi se isključivo koristila za finansiranje projekata u poljoprivredi, a kriterije prilagoditi mogućnostima poljoprivredne proizvodnje,
3. zalaganje za izmjenu nepovoljnih zakonskih odredbi koji regulišu oblast trgovine tj. mjera koje onemogućuju monopolski odnos trgovaca u prometu poljoprivrednih proizvoda,
4. unapređenje ambijenta za privlačenje domaćih i stranih investitora, posebno u oblasti prerađivačkog sektora,
5. zahtjevanje za više sredstva za jačanje institucija koje se bave kontrolom kvaliteta hrane, a posebno iz uvoza i drugo.

Predložene mjere bi našim poljoprivrednim proizvođačima donijele boljitak u ovoj oblasti koja je veoma bitna i za cjelokupni ekonomski status kako kantona tako i FBiH i cijele države.

Hoće li dugo toplo ljeto donijeti dugu gladnu zimu? Ima li već informacija koliko je štete na poljoprivrednim imanjima zbog vrućina?

Odgovor:

Dvadesetak dana ljeta već sada je poljoprivrednoj proizvodnji na otvorenom donijelo dosta problema, a može se reći i umanjenje prinosa posebno na krmnim kulturama. Kritična situacija je kod kukuruza, pa ukoliko u narednih nekoliko dana ne bude značajnijih padavina štete mogu biti velike. Preciznih podataka o štetama još nemamo. Ministarstvo PŠV ZDK sve svoje kapacitete i resurse usredotočit će da svojim radom i zalaganjem za boljitak poljoprivrednih proizvođača i bolji plasman proizvoda, u svojoj moći spriječi veće štete, mada, napominjem, svaka poljoprivredna proizvodnja zavisna je o klimatskim uslovima na koje čovjek kao pojedinac u suštini ne može u većoj mjeri uticati.

izvor: www.nasarijec.ba