Cijene električne energije svim građanima Federacije moraju biti iste

Jerko Ivanković Lijanović, federalni dopremijer i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Vladi FBiH, za Dnevni list govori o zaštiti domaće proizvodnje, radu civilnih zaštita, ulasku Hrvatske u EU te pripremama za lokalne izvore. On je kategorički poručio kako će tražiti izvješće o eventualnim nenamjenskim trošenjima sredstava namijenjenih županijskim i općinskim civilnim zaštitama. Isto tako, izrazio je nadu kako će novo Vijeće ministara BiH voditi potpuno drukčiju ekonomsku politiku, koja će omogućiti gospodarski rast zemlje. Ivanković Lijanović smatra kako će naši proizvođači biti onemogućeni izvoziti u Hrvatsku kada ona uđe u EU za što isključivim krivcima smatra neodgovornu državnu vlast.

Bosnu i Hercegovinu pogodila je prirodna nesreća uzrokovana obilnim snijegom i polarnim hladnoćama. Kako ste zadovoljni radom Federalnog stožera Civilne zaštite, čiji ste zapovjednik?
– Evidentno je kako je prirodna nesreća bila velikih razmjera, sve nas je iznenadila jer se u ovom obliku, osobito u Hercegovini, nije pojavila proteklih 100 godina. Mi u Federalnom stožeru civilne zaštite smo poduzeli sve što je u našim mogućnostima kako bismo ublažili prirodnu nesreću, a to se vidi i iz činjenice da smo cijelo vrijeme imali otvorenu zračnu luku Sarajevo te smo magistralne ceste uspješno čistili i osigurali odvijanje prometa. Nažalost, županijske i općinske civilne zaštite nisu odgovorile zadatku, nisu odradile posao na pravi način. Bili je izuzetaka, i onih koji su odradili svoj posao na visokoj razini, ali i ovo je pokazalo da na razini županija i općina nemamo spremnu civilnu zaštitu za bilo kakvu ozbiljniju pojavu prirodne nesreće. U tom kontekstu zatražio sam izvješća o stanju i sredstvima na računima i općina i županija kada su u pitanju sredstva koja svi mi izdvajamo od svojih plaća za prirodne nesreće. Želimo utvrditi u što su se ta sredstva trošila u proteklom razdoblju, je li bilo nenamjenskog trošenja. Isto tako, ojačat ćemo inspekcijska tijela unutar civilne zaštite kako bismo kontrolirali iduće pripreme i organizaciju civilne zaštite, tako da ću je sigurno svom nasljedniku predati daleko organiziraniju nego što sam je naslijedio od svojih prethodnika.

Mnogi su već izrazili sumnju kako su se sredstva namijenjena za pojedine županijske i općinske civilne zaštite nenamjenski trošila. Jeste li već utvrdili takvu vrstu nepravilnosti?
– Još uvijek nemamo točne podatke o tome, ali ćemo i kroz izvješća i kroz inspekcijska tijela doći do podataka i tražit ćemo da se sva zakonski predviđena sredstva za civilnu zaštitu, odnosno za nadoknadu šteta od prirodne nesreće, izdvoje na posebne račune te da se moraju strogo namjenski trošiti.

U cijeloj Federaciji nastale su ogromne štete uslijed prirodne nesreće. Hoće li Vlada FBiH sudjelovati u novčanoj pomoći? Koliko Federacija ima novca za pomoć u ovakvim situacijama, a koliko mogu ponoći ostale razine vlasti? 
– Jasno je kako su štete velikih razmjera. Posebno su stradali poljoprivredni proizvođači na cijelom području Hercegovine. Na razini Federacije imamo sačuvana namjenska sredstva koja se kreću oko tri milijuna maraka, i ta sredstva ćemo izdvojiti za pomoć općinama i županijama u nadoknadi štete. Također, i županije i općine imaju svoja sredstva namijenjena u te svrhe, i ja sam na Stožeru federalne civilne zaštite izdvojio jedan pravilnik kojim sam htio podsjetiti županijske i općinske razine koju proceduru trebaju provesti kako bi mogli aplicirati na federalna sredstva. Do sada je čak i zbog procedure bilo određenih nemogućnosti korištenja federalnih sredstava za nadoknadu prirodne nesreće. To se dogodilo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji kada smo imali prirodnu nesreću uzrokovanu tučom, koji je uništio poljoprivredne proizvođače. Primjerice, Zapadnohercegovačka županija dobit će više sredstava s federalne nego županijskih i općinskih razina, dok HNŽ praktično neće dobiti pomoć Federacije jer nisu ispunili zakonsku proceduru. Poučeni tim primjerom, poslali smo navedeni pravilnik svima kako bismo ih podsjetili na sve procedure koje se moraju poštivati. Evidentno je kako ta sredstva neće biti niti blizu dovoljna, a na sljedećoj sjednici predsjedništva Narodne stranke Radom za boljitak planiram iznijeti informacije o štetama koje su nestale, kada dobijemo prve preliminarne procjene. Tražiti ću i od “Boljitka”, ispred kojeg sam u Vladi FBiH, ali i naših koalicijskih partnera da kroz jedan rebalans proračuna osiguramo dodatna sredstva za naše poljoprivredne proizvođače, kako bismo ublažili nesreću koja ih je pogodila. Vjerujem da ću imati razumijevanje kod “Boljitka” i kod koalicijskih partnera jer ove štete prelaze mogućnosti i civilne zaštite i federalne Vlade.

Približavaju se lokalni izbori u BiH. Priprema li se Narodna stranka Radom za boljitak za izbore i što očekujete od njih?
– Naše općinske organizacije se pripremaju za izbore. Mi, kao i uobičajeno, samostalno izlazimo na izbore. U idućem razdoblju analizirat ćemo na sjednicama predsjedništva hoćemo li ići u svim općinama u BiH, ili ćemo eventualno neke općine izostaviti.

Bilo je određenih najava kako će stranke platforme zajednički nastupiti na lokalnim izborima. Jeste li razgovarali o tome i postoji li mogućnost za ovakav scenarij?
– Zajednički izlazak na izbore nije realna opcija u ovom trenutku, ali potpora oko načelnika općina bila bi poželjna i dobra. Mislim da bi unutar koalicije trebali dogovarati potporu za kandidate za načelnike općina kako bismo stvorili pretpostavke da što više načelnika prođe, i na taj način stvorili mogućnost provedbe platforme na razini općina.

Kako ste zadovoljni radom federalne Vlade? Koji su najveći uspjesi u radu Vlade FBiH do danas, a što je to s čime niste zadovoljni?
– Kao poduzetnik, želio bih veću dinamiku, želio bih odlučnije odluke, ali očito je kako to u politici ide jako teško. Federalna Vlada je jednu dosadašnju politiku etničkog konflikta, koji prouzrokuje političku nestabilnost i siromaštvo, promijenila u potpunosti. Sada u Vladi FBiH umjesto politike etničkog konflikta provodi se politika etničke suradnje, što je preduvjet političke stabilnosti i stvara pretpostavke za ekonomski razvoj. Mislim kako je Vlada pokazala da može jednim timskim, dobrim radom stvari mijenjati u pozitivnom pravcu. Ono s čim nisam zadovoljan, to su ekonomske mjere. Vlada nije bila odlučna prihvatiti neke naše prijedloge kroz koje bismo stvorili pretpostavke za brže otvaranje radnih mjesta kako bi se zaustavio negativni trend u zapošljavanju. Jedna od tih mjera je ukidanje doprinosa na plaće u proizvodnom sektoru. Mi smo upravo to smatrali vrlo važnim, jer bismo stvorili pretpostavke da proizvodni sektor, u kojem jedino možemo otvoriti značajniji broj radnih mjesta, ima veće plaće nego što je slučaj sada. Na taj način motivacija bi bila veća i rad bi bio daleko kvalitetniji, a samim time i konkurentniji. Tako bi i gospodarski subjekti koji se bave proizvodnjom bili konkurentniji na tržištu, kreditno sposobniji te bi se inozemne i domaće investicije više usmjerile na proizvodni sektor. Žao mi je što Vlada nije imala snage za jedan takav iskorak.

Mislite li da se u budućnosti može provesti jedna takva odluka?
– Svakako ćemo na tome inzistirati i dalje, jer smatrao kako je za našu ekonomsku situaciju to jedna od ključnih mjera. S time bismo stvorili konkurentan proizvodni sektor i zaposlili naše vrijedne, a nezaposlene ljude. Inzistirat ćemo unutar ove koalicije i Vlade FBiH, a ako to ne uspijemo realizirati, onda ćemo tražiti veću potporu od građana za ovaj projekt kako bismo osigurali veću političku snagu u parlamentima i vladama, a tada proveli navedene mjere.

Dva HDZ-a sve češće spominju rekonstrukciju federalne Vlade. Hoće li biti rekonstrukcije ili je ovo ponovno pritisak dvaju HDZ-ova?
– Oni su prvo tvrdili kako se federalna Vlada bez njih nikada neće formirati, zatim su navodili kako će ova Vlada pasti odmah nakon formiranja, a sada tvrde kako će doći do rekonstrukcije Vlade FBiH. To samo pokazuje jednu veliku želju dvaju HDZ-ova za foteljama. Oni imaju želju zbrinuti neke svoje ljude u federalnu Vladu, čime bi njihov program i ambicija prestali. Mi to gledamo na sasvim drukčiji način. Nama nije stalo do jedne ili dvije fotelje u Vladi,  interesira nas što ta vlada radi, na koji način radi i koje efekte naši građani imaju od odluka Vlade. Na jednoj od posljednjih sjednica predsjedništva “Boljitka” jasno smo kazali da ćemo, kada god netko napravi drugu parlamentarnu većinu, mi sami napustiti ovu vladu. Isto tako, u svakom trenutku kada vidimo da Vlada ne radi u interesu građana Federacije, sami ćemo se povući iz federalne Vlade. Bilo bi mnogo bolje da naša oporba ukazuje kako bismo mogli unaprijediti određene stvari, nego što iskazuje želju za par fotelja u Vladi FBiH.

Napokon je formirano i Vijeće ministara BiH. Jeste li već imali kontakte za predsjedateljem i ministrima? Kakvu suradnju u budućnosti očekujete s državnom razinom vlasti?
– Nisam do sada imao kontakte s Vijećem ministara BiH, s obzirom da sam bio zauzet oko prirodne nesreće koja nas je pogodila. Imam u planu tražiti sastanke i s predsjedateljem Vijeća ministara BiH i s ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa jer i Federacija jako ovisi o mjerama ekonomske politike koja se vodi na državnoj razini. Neke od ključnih politika su vanjskotrgovinska i porezna politika, koje nama praktički stvaraju pretpostavke za ekonomski razvoj. Imali smo do sada potpuno pogrešnu vanjskotrgovinsku politiku, naša proizvodnja je bila izložena nelojalnoj konkurenciji koja dolazi iz susjednih zemalja, ali i zemalja EU-a. Također, imali smo lošu poreznu politiku, jer imamo najmanje poreze na luksuz, a najveće na život i rad u ovoj zemlji. Očekujem od ovog vijeća ministara BiH da napravi drastičan zaokret u ove dvije politike, a to znači da više oporezujemo luksuz, a oslobodimo život i rad te domaći proizvod stavimo u jednakopravan položaj s uvoznim.

Najavili ste kako nećete dopustiti da električna energija Elektroprivrede HZ HB poskupi struju za kućanstva. FERK je ipak donio odluku o poskupljenju za sve potrošače. Kako komentirate tu situaciju? 
– Poskupljenje samo za korisnike Elektroprivrede HZ HB nije prihvatljivo. Mi inzistiramo da se potpuno izjednače cijene električne energije svim potrošačima u Federaciji. Smatramo kako ne trebaju biti diskriminirani građani bilo kojeg područja. Sreća je što korisnici usluga Elektroprivrede HZ HB prezale na ljetnu tarifu, koja je značajno jeftinija, a to će ublažiti ovo poskupljenje. Prema tome, sljedećih osam mjeseci korisnici Elektroprivrede HZ HB imat će jeftiniju struju nego građani koje opskrbljuje  Elektroprivreda BiH. U tom razdoblju moramo raditi na tome da nam se ne dogodi da u studenome struja Elektroprivrede HZ HB poskupi, i tada će bit drastično skuplja nego što je to kod korisnika Elektroprivrede BiH. U idućih osam mjeseci na tome ću inzistirati, kako bi se cijene svim građanima, ali i gospodarskim subjektima izjednačile.

Već je započeo val poskupljenja u FBiH (prehrana, gorivo…). Koliko sve razine vlasti mogu utjecati na stanje na tržištu i spriječiti nova poskupljenja ako znamo da je u BiH slobodno formiranje cijena?
– Upravo to je vezano uz ovaj dio našeg proizvodnog sektora, jer ukoliko budemo imali jak proizvodni sektor, imat ćemo domaće proizvode koji mogu biti i kvalitetniji i jeftiniji od uvoznog. Imamo vrijedne ljude koji su spremni jeftinije raditi nego što to rade ljudi u zemljama EU-a. Mi smo se opredijelili za slobodno tržište i slobodno formiranje cijena, i ne zagovaramo da Vlada bude ta koja će određivati cijene na tržištu, nego da jačanjem konkurencije dolazimo do više kvalitete proizvoda, a nižih cijena. To je pravi put koje će donijeti efekta.

Jedan se od političara koji se najviše zalagao za zaštitu domaće proizvodnje. Godinama upozoravate na zaštitu domaćeg proizvoda, no dosada se po tom pitanju malo toga učinilo. Zbog čega? Tko i zbog čega sprječava rast domaće proizvodnje? Koje mjere bi mogle donijeti određenu stabilizaciju tržišta, koje bi u krajnjoj mjeri omogućile bolji život građanima?
– Očekujem da novo Vijeće ministara BiH krene u tom pravcu. S obzirom da je predsjedatelj Vijeća ministara BiH iz prevarantske stranke, očekujem da će i oni shvatiti da je rušenjem zakona o domaćoj proizvodnji prije nekoliko godina bio njihov potpuno promašen potez. Očekujem kako će novim zakonom o zaštiti domaće proizvodnje, ili nekim drugim odlukama, poput sezonskih carina, ipak ići u pravcu zaštite domaćih proizvođača. Primjerice, naše proizvođače povrća, koji su nastradali od prirodne nesreće, moramo zaštiti u vrijeme sezone od nelojalne konkurencije jer bez toga oni neće moći preživjeti tržišnu utakmicu.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju oni izlaze iz CEFTA-e. Navodno postoji određeni dogovor kako će se ići na poseban vanjskotrgovinski protokol između Hrvatske i BiH. Hoće li to pomoći našim proizvođačima kako bi i dalje izvozili u Hrvatsku?
– Još dok sam bio u Parlamentu BiH, pokrenuo sam inicijativu prema Vijeću ministara BiH kako bismo napravili mapu puta kroz koju bi predvidjeli rokove i zaduženja što se treba uraditi kako bi spremni dočekali ulazak Hrvatske u EU. Nažalost, oni su napravili tu mapu, ali je nikada nisu u potpunosti realizirali i, kako sada stvari stoje, vjerojatno ćemo izgubiti izvoz proizvoda životinjskog podrijetla u Hrvatsku kada oni postanu članicom EU-a. Nadalje, oko 50 milijuna litara mlijeka izvozimo u Hrvatsku, a ulaskom u EU naši mljekari će izgubiti to tržište. To pokazuje koje posljedice naši proizvođači trpe isključivo zbog neodgovorne vlasti koja nije odradila svoj dio posla. Mi ćemo u Federaciji pokušati pripremiti određene mjere kako bismo ublažili negativne posljedice gubitka tržišta, i vidjeti mogu li naši proizvođači pronaći neka alternativna tržišta kako nam se ne bi dogodio drastičan gubitak proizvodnje.

Mnogi smatraju kako BiH potpuno nespremna dočekuje ulazak u EU. Mogu li se do srpnja 2013. godine ipak ispraviti određene stvari?
– I u prošloj godini sam mobilizirao sve unutar zemlje i jasno dao jamstvo kako će Federacija svoj dio ispuniti do kraja. Ponudio sam i drugom entiteti i državi spremnost da se uključimo i njima pomognemo u ispunjenju uvjeta, da im osiguramo resurse, financijsku pomoć ili bilo što drugo što je potrebno kako bi se ipak ispunili svi potrebni uvjeti. Nažalost, kako sada stvari stoje, nije realno da riješimo sve što je potrebno do ulaska Hrvatske u EU.

Bez sredstava za poljoprivrednike ZHŽ-a
Skupština ZHŽ-a usvojila je županijski proračun za 2012. godinu u iznosu od 76, 8 milijuna maraka. Iako su zastupnici “Boljitka” i HSP-a pokušavali djelovati amandmanima na proračun kako bi se osigurala određena sredstva unesrećenim poljoprivrednicima, skupštinska većina, na čelu s HDZ-om BiH, odbila je te zahtjeve. Kako gledate na ovaj problem?
– To samo potvrđuje dosadašnje ponašanje prevarantske stranke, odnosno kako svaka potpora domaćoj proizvodnju izostaje kada su oni u pitanju. S obzirom na to, nije čudo što je pola Hrvata otišlo iz BiH, otići će i ostali kada se uporno ne stvaraju uvjeti da ljudi ovdje mogu živjeti od svog rada.

Zakon o vinu
Zakon o vinu prošao je Vladu FBiH i Zastupnički dom Parlamenta FBiH. Što će novi zakon donijeti našim vinarima? 
– Zakon o vinu je usvojila federalna Vlada, usvojio Zastupnički dom Parlamenta FBiH, a očekujemo vrlo skoro usvajanje na Domu naroda Parlamenta FBiH. Kroz ovaj zakon ustrojit ćemo i registar naših proizvođača, stvorit ćemo uvjete da naši proizvođači mogu štititi geografsko područje, puštati svoj proizvod na tržište,… Uvest ćemo red u proizvodnju vina.