Domaći proizvodi ravnopravni
Federalno ministarstvo trgovine završilo je izmjene i dopune Zakona o unutarnjoj trgovini FBiH u cilju adekvatne zaštite domaće proizvodnje, a sve je već upućeno u Bruxelles kako bi svoje mišljenje dala i Europska komisija. Kako nam pojašnjava resorni ministar Milorad Bahilj, navedene izmjene već su prošle federalnu Vladu, a ukoliko i Europska komisija da zeleno svijetlo, zakon će se odmah početi primjenjivati u praksi.
Izmjene i dopune radili smo po naputcima Europske komisije i smatramo kako na adekvatan i pravedan način tretiraju sve proizvode, a time se i domaći proizvod stavlja u ravnopravan položaj, istaknuo je Bahilj.
Podsjetimo, nove federalne vlasti još u ljeto prošle godine željele su preko Zakona o unutarnjoj trgovini zaštiti domaći proizvod na način da bi svaki veći trgovački lanac (više od 1000 metara četvornih) na svojim policama morao imati minimalno 50 posto domaćih proizvoda. Međutim, iz Europske komisije jasno su poručili kako se ova tematika ne može rješavati na ovaj način, jer bi primjena ovog zakona, između ostalog, bila protivna Sporazumu o pridruživanju i stabilizaciji s EU-om.
Nakon toga Bahilj i izaslanstvo ministarstva bili su na sastanku u Bruxellesu gdje su se svi sugovornici složili kako bh. proizvod treba pomoć. Tada su predstavnici Europske komisije ostavili određeno vrijeme da sepronađu drugi modalitet za rješavanje ove problematike.
Sporan je bio član 13., tako da smo sada donijeli drukčiju odluku. Tako, prema novim izmjenama i dopunama ovaj član glasi ovako: ,,Trgovci koji obavljaju djelatnost u trgovačkim objektima namijenjenim za trgovinu različitih robnih skupina prehrambenih i neprehrambenih proizvodaprije otpočinjana rada dužni su dostaviti Federalnom ministarstvu trgovine i nadležnom tijelu odgovarajuću pisanu izjavu kojom potvrđuju da ispunjavaju uvjete vezane uz ravnopravnu zastupljenost domaćih prehrambenih proizvoda na policama trgovačkog objekta” navodi Bahilj.
Prema tome, nove izmjene i dopune odnose se na sve trgovačke radnje, a ne samo na one s više od 1000 metara četvornih, a dio u kojem se prije navodilo kako se na policama trgovina mora nalaziti bar 50% domaćih proizvoda sada je zamjenjena sa ravnopravnim položajem.
Osim člana 13, Bahilj navodi kako je vrlo važno spomenuti da se išlo i na dopune člana 51. u kojima se govori o nepoštenom trgovanju. Tom članu, u kojem je propisano da se nepoštenim trgovanjem, smatraju radnje u kojima se radi tržišnog nadmetanje povređuju trgovački običaji i praksa, dodaju se četiri nove točke.
Novim dopunama želi se stati u kraj raznoraznim ucjenama trgovačkih lanaca na koje se godinama žale domaći proizvođaći u čemu je Federalno ministarstvo trgovine dobilo podršku Europske komisije.
Nepoštena trgovina
“Prema novim točkama, nepoštena trgovina je radnja trgovca kojom traži ili vrši naplatu od dobavljača za usluge koje se odnose izravno na aktivnosti prodaje i nisu uključene u trošak nabave robe; Radnja trgovca kojom traži ili vrši naplatu od dobavljača za usluge koje se odnose na troškove distributivne mreže u trgovini, plasmana i pozicioniranja proizvoda na policama, specijalne prodaje ili promotivne aktivnosti; radnja trgovca kojom dovodi u neravnopravan i diskriminacijski tretman dobavljača domaćih proizvoda prilikom plasmana i pozicioniranja njihovih proizvoda na policama, utvrđivanja marži i načina plaćanja; radnja trgovca kojom se zahtijrva od dobavljača da ne prodaje iste proizvode drugom trgovcu po istoj ili nižoj cjeni”, rekao nam je Bahilj. Nakon što Europska komisija prouči navedene izmjene bit će održan novi sastanak s predstavnicima Federalnog ministarstva trgovine, u kojem se nadaju kako će tada i u praksi zaživjeti nove izmjene i dopune te na taj način uveliko olakšati položaja domaćih proizvođaća.
Manji rokovi plaćanja
Federalno ministarstvo trgovine pokrent će prema resornom ministarstvu i pitanje rokova plaćanja dobavljačima. Naime, unutar EU rokovi plaćanja se kreču oko 20 dana, maksimalno 25 dana, dok su u našoj zemlji ti rokovi i više od 90 dana. Prema tome, vrlo skoro će se pokrenuti inicijativa za smanjivanje tih rokova kako bi se i s te strane išlo na usklađivanja s europskim standardima.
Izvor: Dnevni list