Hrvatski recept za poljoprivredu u FBiH

Budžet je u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Koliko je sredstava predviđeno za poljoprivredu i hoće li poljoprivrednici biti zadovoljni, odnosno koliko ste tražili sredstava??

U proračunu za iduću godinu je predviđeno samo 68 miliona KM, iako sam ja tražio 120 miliona, što je bio minimum da bismo mogli nastaviti kontinuitet poticanja proizvodnje hrane, iako su udruženja tražila 180. miliona, što nije realno osigurati. Poljoprivredni proizvođaći sigurno neće biti zadovoljni sa 68 miliona KM jer time možemo pokriti samo prva četiri mjeseca naredne godine ako bismo nastavili poticati proizvodnju kao što smo to radili u ovoj godini.

S obzirom na to da su poljoprivrednici pogođeni prirodnom nesrećom tokom prošle zime zbog visokih snježnih padavina i niskih temperatura i velikom sušom tokom ljeta, pa su pojedini prinosi umanjeni i do 50%, a da nismo u ovoj godini bili u prilici da zbog takve situacije izdvojimo dodatna sredstva, neophodno je da imamo minimum od 120 miliona KM za poljoprivredu FBiH u narednoj godini.

Kakva je trenutna situacija u okruženju, kako se poljoprivreda potiče u zemljama regiona, a kako u RS?

U zemljama okruženja poticaji su daleko veći nego kod nas. Makedonija, koja je površinski slična FBiH i po broju stanovnika, za narednu godinu je za poljoprivredu predvidjela 135 miliona eura, odnosno oko 270 miliona KM. Srbija i Hrvatska izdvajaju daleko više od Makedonije, a zemlje EU čak i do 10 puta više nego što izdvajamo mi u BiH. RS je u ovoj godini prepoznala potrebu veće podrške poljoprivrednim proizvođačima, tako da je za narednu godinu povečala poticaje za 28 miliona KM, što je skoro za 50 posto više u odnosu na ovu godinu. Ja se nadam da će naši parlamentarci sjetiti da ih je odgojila majka poljoprivreda i da će osigurati taj minimum koji sam predložio odnosno iznos od 120 miliona KM.

Hrvatska naredne godine ulazi u EU. Šta to znači za poljoprivredu u BiH?

Nažalost, u idučoj godini ćemo izgubiti izvoz životinjskog porijekla koji imamo sada u Hrvatsku, jer naše institucije nisu riješile riješile tu problematiku. To je jedan od razloga zbog kojih bi trebalo povećati sredstva jer naši proizvođači će se naći u jako teškom položaju. Trenutno izvozimo više od 50 miliona litara mlijeka u Republiku Hrvatsku. To mlijeko će ostati na tržištu BiH i moraju se nai sredstva kako se prevazišao taj udar koji će se desiti, i kako bi naši proizvođaći mogli naći druga tržišta za svoje proizvode.

Na nedavnom sastanku sa ministrom Jakovinom, ministar Šarović i ja smo uspjeli prestanak izvoza iz BiH prolongirati sa 1.1.2013,kao što je bilo najavljeno, za 1.4.2013.za proizvode sa rokom trajanja do 1.7.2013. To znači da od 1.7.2013 proizvodi životinjskog porijekla iz BiH neće smjeti biti na policama u Hrvatskoj, jer će ona u tom trenutku biti  EU.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju predviđa dodatno ukidanje carina od 1.1. 2013 godine. Kakav e to uticaj imati na poljoprivrednu proizvodnju, odnosno naše proizvođaće?

BiH po Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i kada postane kandidat, ima potrebu da uskladi svoju zakonsku regulativu sa pravnom stečevinom EU. Od tog usklađenja za poljoprivredu je 50posto, a sve ostalo je 50% , što pokazuje kako EUdaje važnost za poljoprivrednu proizvodnju. U svemu tome, mi imamo jedan veliki izazov jer je to povijesni trenutak, da na tom putu ostvarimo značajna sredstva iz proračuna EU za naše proizvođače, ali, isto tako, imamo mogućnost da to i ne uradimo i da onda trajno naša proizvodnja bude oštećena. Sutra, kao buduća članica EU, mi ćemo morati puniti proračun EU, kao i sve druge zemlje, a da li ćemo povlačiti sredstva, ovisi o tome kako smo se pripremili za tu utakmicu, odnosno našem načinu pregovora  i naše načinu rada u BiH u ovom pretpristupnom periodu. Hrvatska je taj put uradila na pravi način, i ugovorila je za svoje poljoprivrednike706.miliona eura ili oko milijardu i 400 miliona KM iz EU i to svake godine nakon pristupa EU.

Mi imamo resurse kao i Hrvatska što znači da bismo i mi mogli, ako se dobro pripremimo, osigurati sličan iznos za našu poljoprivrednu proizvodnju. Temelj za sve to i sredstva iz EU jeste i način i iznos poticanja u pretpristupnom periodu od nas samih. Hrvatska je od 2004. godine snažno povećavala iznose za poticaje, pa je zbog toga u znatno boljoj poziciji, a što mi trebamo preslikati kako bismo ojačali našu proizvodnju.

Šta je sa obećanjem ministra finansija od pretprošlog četvrtka i protesta poljoprivrednika pred Vladom FBiH? Tada su zaustavljeni protesti zbog obećanja da će biti izmireno 8 do 10 miliona KM u roku od sedam dana.

Nažalost, nisu izvršene obaveze koje su preuzete na sastanku sa poljoprivrednicima. One su trebale biti izvršene prošlog četvrtka. Nadam se da će se to desiti u narednih dan ili dva. Razgovarat ću sa premijerom i ministrom finansija jer nema razloga da poljoprivredni proizvođači budu prevareni koji su bili bili više nego korektni nakon što su dobili naše obećanje da će im biti izvršena uplata u iznosu od 8 do 10 miliona KM, pa su mirno prekinuli proteste ispred zgrade federalne Vlade.

Izvor: Oslobođenje