Jerko Ivanković Lijanović: Građani kupuju domaće

Poljoprivredu su pogodile teške prirodne nesreće, kako tokom zime, tako i tokom ljeta i povećanjem poticaja u narednoj godini za 120 miliona KM te štete bismo mogli malo ublažiti da proizvođači ne ugase svoju proizvodnju.

• Kampanja Kupuj domaće – kupuj srcem traje već nekoliko mjeseci. Možete li nam reći kakvi su njeni efekti, okreću li se građani više kupovini domaćih proizvoda?

– Tražeći mogućnosti kako da poboljšamo položaj naše proizvodnje, kako da spasimo postojeća radna mjesta i otvaramo nova, pokušali smo naći način kako da to ostvarimo. Više od dva miliona građana u Federaciji BiH, odnosno više od tri miliona u BiH svakodnevno je bilo bombardirano reklamama stranih proizvoda, policama u stranim trgovačkim centrima i u velikom dijelu su i kupovali te iste proizvode. Vjerujući da su naši građani spremni pomoći domovini, želio sam kroz ovu kampanju da ih podsjetim koliko je važno da oni svojom gestom, odnosno kupovinom domaćih proizvoda pomognu sebi i BiH i očito smo u tome uspjeli. Kampanja daje rezultate i ukoliko samo 50 KM mjesečno svaki građanin kupi više domaćih proizvoda, a manje uvoznih, mi ćemo na razini države imati mjesečni prihod od 150 miliona maraka ili godišnji milijardu i osamsto miliona KM u korist domaće proizvodnje. To je isto kao da smo izvezli godišnje proizvoda u toj vrijednosti, a da bismo to mogli uraditi, za poticaje bi nam trebao cijeli proračun u BiH i opet to ne bi bilo dovoljno. Kroz ovu kampanju smo s najmanje sredstava iz proračuna dobili najveći efekat, pokazatelji nam govore da je u proteklim mjesecima 30 do 40 posto vidljiv rast prodaje poljoprivrednih proizvoda, što govori da se ljudi okreću domaćim proizvodima. To potvrđuju i podaci koje dobivamo iz trgovačkih kuća, kroz ankete, a vidljiva je i veća potražnja za domaćim proizvodima i na tržnicama.

• Počele su i isplate za poticaje poljoprivrednim proizvođačima. Da li su već napravljeni planovi za narednu godinu, može li doći do većeg izdavanja za poljoprivredu?

– Uspio sam se izboriti na Vladi FBiH kod ministra finansija i premijera FBiH da izvršimo plaćanja poticaja za prvih šest mjeseci za mlijeko i to smo realizirali. Imamo obećanje da ćemo u ovom mjesecu sustići i ostale poticaje i da nastavimo sa jednom dinamikom sukladno Zakonu o izvršenju proračuna. Ovaj model koji sam ja promijenio za mlijeko, da se poticaji ne obračunavaju kvartalno i isplaćuju po pet-šest mjeseci nakon predaje mlijeka, već da idu mjesečno kako bi naši proizvođači mlijeka imali redovna mjesečna primanja, odnosno poticaje, kao što mi imamo mjesečno plaće, vrlo je dobro prihvaćen. Nadamo se da će Vlada FBiH poštivati potrebe poljoprivrednika i da ćemo do kraja godine imati stabilnu finansijsku situaciju po tom pitanju. Pošto bismo uskoro trebali imati na dnevnom redu i proračun za narednu godinu, podnio sam zahtjev da se za poticaje izdvoji 120 miliona KM jer smatram da bi se tim iskorakom, kao što smo u ovoj godini povećali poticaje za 40 posto, novim povećanjem oko 40 posto stvorile pretpostavke da ovu tešku situaciju koju su poljoprivrednici imali u ovoj godini ublažimo. Poljoprivredu su pogodile teške prirodne nesreće, kako tokom zime, tako i tokom ljeta i povećanjem poticaja u narednoj godini te štete bismo mogli malo ublažiti da proizvođači ne ugase svoju proizvodnju.

• Da li su Vaša nastojanja da se što više novca iz proračuna izdvaja za poljoprivredu jedan od razloga što su odgođeni prosvjedi poljoprivrednika?

– Evidentno je da poljoprivrednici vide da mi u Ministarstvu poduzimamo sve ono što je u našoj moći da pomognemo poljoprivrednu proizvodnju jer je ona izložena nelojalnoj konkurenciji koja dolazi iz susjednih zemalja, iz Evropske unije… Pogrešne politike koje su se vodile proteklih 15 godina prema poljoprivredi i našim proizvođačima dovele su ih na rub propasti. Razloga za prosvjede nema što se tiče ove godine, razlozi za prosvjede će jedino postojati ukoliko Vlada FBiH i Parlament FBiH ne prihvate ovaj moj prijedlog za povećanje poticaja u iznosu od 120 miliona KM za iduću godinu. Onda poljoprivrednici imaju potpuno pravo da organiziraju prosvjede jer naši susjedi i EU izdvajaju daleko više sredstava nego mi, a naši proizvođači se nalaze na istom tržištu.

• Kad već pominjemo susjede, ne možemo a da ne strepimo od ulaska Hrvatske u EU slijedeće godine. Koliko će to zaista biti štetno po nas? Gdje usmjeriti izvoz?

– Nažalost, ulazak Hrvatske u EU će značiti veliku štetu za naše poljoprivrednike. Zbog neodgovornosti Vijeća ministara BiH, koje nije osiguralo izvoz proizvoda životinjskog porijekla u EU, mi ćemo praktično izgubiti izvoz proizvoda već u prvoj polovici 2013. godine, izgubit ćemo izvoz u Hrvatsku u koju izvozimo samo mlijeka oko 50 miliona litara. Znači da će nam na tržištu ostati 50 miliona litara mlijeka i to će izazvati jako velike posljedice za naše proizvođače. Već radimo s našim prerađivačima na iznalaženju alternativnih tržišta i pokušat ćemo na taj način ublažiti posljedice ulaska Hrvatske u EU. Imamo mogućnost plasmana naših proizvoda u zemlje članice CEFTA i aktivno radimo na tome da pokušamo otvoriti tržište Turske i Saudijske Arabije.

• Možemo li unaprijediti međunarodnu suradnju?

– Bosna i Hercegovina je prirodno bogata zemlja, imamo jako vrijedne ljude i to se zna cijeniti. Međutim, objektivno, u ovom trenutku mi teško možemo biti konkurentni na tržištu EU jer Evropa daje jako velike poticaje svojim proizvođačima. Ostaje nam da unutar zemalja CEFTA i zemalja islamskog svijeta unaprijedimo suradnju jer imamo realne šanse za uvoz u iste. Isto tako Rusija, koja jako puno uvozi hranu, potencijalno je tržište za naše proizvođače. Ali da bi sve ovo realizirali, naši proizvođači moraju imati daleko veću podršku.

Izvor: Oslobođenje