Jerko Ivanković Lijanović: Parlamentarci moraju raditi, ne tračati
Dopremijer Vlade i potpredsjednik Narodne stranke Radom za boljitak podržava građanski bunt, upozorava na posljedice ulaska Hrvatske u EU, te dodaje da bi za efikasniju Federaciju najbolje bilo ukinuti kantone
U nedjelju, 30. juna, ističe rok koji je Vaša stranka dala za implementaciju presude Sejdić – Finci. Očigledno je da ništa neće biti urađeno. Šta ćete dalje poduzeti?
– Mi smo najavili da ćemo 30. juna organizirati javno okupljanje građana u Sarajevu i eventualno u još nekim kantonima, kako bismo ukazali na štete koje se nanose neimplementacijom presude i svim drugim aktivnostima koje ne rade Parlament BiH i Vijeće ministara BiH. Tada ćemo donijeti i odluku koje ćemo još mjere u narednom periodu poduzeti, ali ne možemo mirno gledati da se uništavaju naši građani i sa ekonomskog i sa svakog drugog aspekta, zbog nerada institucija BiH.
Podrška građanima
Okrivljuju i Vašu stranku da ste jedan od organizatora protesta pred Parlamentom BiH? Ima li istine u tome i da li podržavate građanski bunt?
– Mi podržavamo sve građane koji su opravdano prosvjedovali pred Parlamentom BiH, jer smatramo da je to minimum koji su oni tražili od većine na razini BiH, a to je da osigura da svaki građanin ima jedinstveni matični broj.
Nezadovoljni su i poljoprivrednici, izvoznici, mljekari… Kako pomoći njima i svim izvoznicima nakon ulaska Hrvatske u EU?
– Situacija će biti jako teška. Mi smo u Hrvatsku izvozili samo mlijeka pedesetak miliona litara. Tog izvoza od 1. jula nema, ali smo zajedno s ministrom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i ministrom poljoprivrede RS-a došli do dogovora da potpišemo protokol, kako bismo stvorili pretpostavke da se u što kraćem roku riješi barem dio izvoza mlijeka. Očekujemo da će institucije BiH implementirati taj sporazum što brže, kako bi naši izvoznici što prije mogli ponovno izvoziti.
Da li bi uspostavljanje ministarstva privrede na državnom nivou bio dobar put za rješenje problema poljoprivrednika i ekonomskog napretka BiH?
– Bilo bi dobro da imamo ministarstvo na razini BiH, ali ono nije neophodno da bismo osigurali bolju situaciju za naše građane i proizvođače. U okviru postojećih institucija mogu se riješiti sve teške situacije za naše poljoprivredne proizvođače.
Šta je sa kampanjom Kupujmo domaće?
– U prošloj godini sam dao svoj doprinos da kupujemo više domaćih proizvoda. Nažalost, Vlada Federacije BiH nije odobrila jedan takav vid kampanje iako je prošlogodišnja bila efektivna. Dobili smo izvještaje iz trgovačkih kuća, gdje se pokazao značajan porast prodaje domaćih proizvoda. Imamo naše građane kao jako veliki resurs koji nismo dovoljno stavili u funkciju, jer u FBiH imamo preko dva milijuna punoljetnih građana i kad bi samo dnevno svako po marku više kupovao domaćih proizvoda, svaki dan bismo imali prihod od dva milijuna maraka, godišnje oko 700 milijuna KM. Mislim da bismo sa ovakvim kampanjama trebali nastaviti dalje, kako bismo postigli da plasman domaćih proizvoda povećamo u odnosu na uvozne, jer nam je to jedan od alata kojim nam niko ne može osporiti domaću proizvodnju.
Predložili ste i ukidanje kantona u FBiH. Kako to mislite uskladiti sa zahtjevom hrvatskih stranaka za rješavanje hrvatskog pitanja?
– Stvari su potpuno jednostavne. Nama je u Federaciji neophodno ukinuti kantone, to jeste prenijeti ovlasti sa kantona na općine i Federaciju i osigurati jednakopravnost građana na čitavom području FBiH. U takvim izmjenama nema razloga da bilo koji pripadnik bilo kojeg naroda bude nezadovoljan, a u biti ono što često hrvatske stranke koriste kao zaštitu vitalnog nacionalnog interesa je zloupotreba interesa naroda u ime kojeg se predstavljaju. I Hrvati imaju veliku štetu od ove velike birokracije i skupe administracije.
Parlament FBiH ste nazvali tračerskim društvom. Zbog čega smatrate da je izvršna vlast efikasnija od zakonodavne?
– Ja sam to jasno kazao određenim parlamentarcima, jer je to puka istina. U federalnom Parlamentu se počelo raspravljati šta je ko kome rekao, ko je koju poruku kome poslao i šta je ko s kim razgovarao telefonom. Smatram to u potpunosti neprimjerenim za jednu tako važnu instituciju, za tako važne ljude koji u njoj sjede, imaju jako visoka primanja i ovlaštenja, jer kreiraju u potpunosti živote naših građana. Smatram da se pravosudne i istražne institucije trebaju baviti tim poslom ukoliko postoje osnovana sumnja, a na našem Parlamentu je da donosi zakone, mjere ekonomske politike kojima će olakšati našim građanima tešku ekonomsku situaciju i dužničko ropstvo u koje je većina građana uvedena zbog loših politika naših vlasti. Pravi posao za naš Parlament je da izmijeni Ustav, ukine kantone i uštedi našim građanima 500 milijuna maraka, da ukine doprinose na plaće u proizvodnom sektoru i na taj način stvori da rad bude konkurentan, da naši zaposlenici koji sada imaju jako male plaće dobiju veće. Trebaju stvoriti pretpostavke da oni bez posla dobiju zaposlenje, da nam firme budu sposobne i konkurentne i niz drugih stvari. To bi trebao biti posao Parlamenta, a nikako da trača.
Izbori jedine sankcije
Ima li kraja blokade vlasti u FBiH? Ostajemo li do izbora u statusu quo?
– Evidentno je da će ova situacija biti do izbora, jer je naš Ustav vrlo precizan i jasan, mi imamo predsjednički sustav i u njemu nije predviđena politička smjena predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Građani imaju mogućnost da unutar četiri godine naprave procjenu vlasti i one koji loše rade sankcioniraju, a one koji dobro rade nagrade i mislim da je to dobro rješenje. To je najbolje, jer se kod nas parlamentarne većine osnivaju na dnevnopolitičkim svrhama, tako da do podne imamo jednu, a od podne drugu parlamentarnu većinu, drugi dan već treću… I kad bi oni imali ovlasti da imenuju i razrješuju vlast, mogli bismo u dva dana imati tri izvršne vlasti, što bi nas dovelo u još gore stanje. Za sada nemamo nikakvu blokadu, imamo samo nerad imenovanih i izabranih dužnosnika za posao za koji su izabrani i dobro plaćeni. Za nerad su jedine sankcije da ih građani na izborima nikada više ne izaberu, jer su prokockali svoje šanse.
Izvor: Oslobođenje