Mi ćemo zaštititi i “male” poljoprivrednike

Stipe Šakić, diplomirani inženjer agronomije, trenutačno zaposlen na mjestu savjetnika u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva te član Narodne stranke Radom za boljitak i kandidat za ZDPFBiH, govori o stanju o poljoprivredi, o stanju u Zapadnohercegovačkoj županiji i očekivanjima koja ima za predstojeće izbore.

Nedavno su pušteni poticaji iz drugog kvartala ove godine za mlijeko, točnije uplaćeno je cca 2.700.000 maraka za travanj, svibanj i lipanj, unatoč činjenici da Vam je šef u pritvoru.

– Ministar je svoj posao radio kako treba i sva obećanja koja je dao poljoprivrednicima je ispunio sve dok se nije dogodilo “predizborno” uhićenje. Zahvaljujući radu ministra Lijanovića mnogi poljoprivrednici su po prvi put dobili poticaje, a koji su na pojedine grane poljoprivrede dolaskom našeg ministra povećani dvostruko ili skoro dvostruko. Unatoč činjenici da je za potpis ovlašten samo ministar, ili osoba koju on ovlasti, Vlada FBiH je ovlastila šefa jednog odsjeka što je presedan. Mi, njegovi savjetnici i dalje ćemo raditi svoj posao unatoč podmetanjima i raznoraznim optužbama, s kojima se svakodnevno suočavamo, jer znamo da smo sve radili zakonito i u svrhu zaštite domaće proizvodnje. Svima nama je jasno da se ministra sklonilo kako bi se, između ostalog, naškodilo i “Boljitku”.

Kad smo već kod poticaja, stalno se priča o federalnim, a što je sa županijskim poticajima?

– Veliki broj “malih” poljoprivrednika, koji zbog toga što ne podliježu zakonskom minimumu koji je predviđen za njihovu granu poljoprivrede, ne može dobiti federalne poticaje, a županija se prema njima ponaša maćehinski, umjesto da im pomogne sa županijske razine (što je i propisano zakonom). Najočitiji primjer su mljekari koji ne mogu dobiti federalne poticaje jer proizvode ispod 500 litara mlijeka, mjesečno, što je zakonski minimum. U sličnoj situaciji se nalaze i drugi poljoprivredni proizvođači koji se bave proizvodnjom povrća, voća ili drugim vrstama proizvodnje. Upravo oni, odnosno svi oni koji se bave poljoprivredom, a ne mogu ostvariti federalne poticaje, zbog zakonskog minimuma, trebali bi biti briga županijskih vlasti, što trenutačno nije slučaj, tako da su prepušteni sami sebi. Županijsko povjerenstvo “Boljitka” donijelo je zaključak kojim će se preko svojih županijskih zastupnika inicirati izmjene županijskog programa poticaja u ZHŽ-u, kako bi se uvrstili i mali proizvođači koji proizvode manje količine poljoprivrednih proizvoda, a koji ne podliježu federalnim poticajima, kako bi im se pomoglo jer u našoj županiji ima puno malih poljoprivrednika, kojima je to skoro jedini izvor prihoda, od kojeg žive oni i njihove obitelji. Jer jedino ako ljudi mogu živjeti od svoga rada, to jamči ostajanje na rodnoj grudi, a ne puke fraze koje im se plasiraju.

Što to točno znači u praksi?

– To znači da ćemo mi nakon parlamentarnih izbora svim poljoprivrednicima koji nisu pokriveni federalnim poticajima omogućiti dobivanje poticaja na županijskoj razini. Evo nekoliko primjera. Ovim našim naputkom predviđena je raspodjela za proizvodnju krušnih žita (pšenica i raž) 700 maraka po hektaru. Tako smo, na primjer, predvidjeli za proizvodnju povrća (rajčica, paprika, krastavac, patlidžan, mrkva, luk, salata kupus i mladi krumpir) 3000 maraka po hektaru. Za proizvodnju duhana 2000 po hektaru ili 0.30 feninga po litri za proizvodnju kravljeg mlijeka, i tako dalje da ne nabrajam svih 11 stavki koje su obuhvaćene ovim naputkom. Ovo se, naravno, odnosi samo na poljoprivrednike koji imaju količine ovdje navedene, a za veće količine isti iznos poticaj se ostvaruje u programu poticaja na razini Federacije BiH.

Osim zaštite poljoprivrednika inicirali ste i prijedlog zakona o doprinosima kojim tražite oslobađanje proizvodnog sektora od plaćanja doprinosa?

–  Točno, mi smo svojedobno predložili prijedlog ovog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, jer se više ne da izdržati 68 posto opterećenja na plaće. Salonski političari koji sjede u parlamentima i koji nisu nikad radili u proizvodnji ne znaju kako je to kad neka tvrtka mora izdvojiti 68 posto na plaću radniku. Onda se tom istom radniku smanjuje plaća ili se stvaraju pretpostavke za rad na crno, kako bi se izbjeglo uplaćivanje doprinosa. Smanjeni priljev sredstava u izvanproračunske fondove koji se financiraju iz doprinosa, koji bi uslijedio ukidanjem obveze uplate doprinosa za navedene oblasti bio bi nadomješten uključivanjem toplog obroka i prijevoza za kartu u obračun doprinosa u ostalim djelatnostima te preusmjeravanjem iznosa za nezaposlene za proporcionalni iznos razmjerno povećanom broju novozaposlenih.

Osim stimulansa za otvaranje novih radnih mjesta, temeljem porezne olakšice kroz oslobađanje od uplate doprinosa, otvara se prostor i za povećanje osnovne neto plaće u navedenim djelatnostima što će u odnosu na postojeće stanje s povećanjem neto plaće povećati i javnu potrošnju te stvoriti prostor za priljev sredstava po osnovi neizravnih poreza.

Ušli smo u zadnji tjedan izborne kampanje. Narodna stranka Radom za boljitak nema ove godine skupove po mjesnim zajednicama?

–  Točno. Na jednoj od sjednica Predsjedništva stranke donesena je odluka da će Plava revolucija obići nekoliko županijskih središta, dok smo mi u ZHŽ-u odabrali organizirati skup u Veljacima kod Ljubuškog iz razloga što naše vrijedne poljoprivrednike kakvih je u Veljacima jako puno svi zaobilaze. E, pa, mi smo željeli biti drukčiji. Osim toga, naši aktivisti, članovi i kandidati na terenu predstavljaju naš “Program za 10”, za koji ja očekujem da će ga birači prepoznati, odnosno prepoznati sebe u njemu.

Za “Program za 10”

Što očekujete u nedjelju, 12. listopada?

– Iskreno očekujem da će svi moji prijatelji, svi moji poznanici, susjedi, kolege koji su svjesni da loše žive, da im se djeca ne mogu zaposliti, da ne mogu dobiti pomoć od županije, da nemaju dječjeg doplatka, da čekaju rodiljne naknade, da svi oni iziđu i zaokruže moje ime odnosno ime Narodne stranke Radom za boljitak, kako bismo proveli “Program za 10”, za boljitak svih nas.