Njemačka je partner BiH u gradnji boljitka
Dopremijer FBiH i federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Jerko Ivanković-Lijanović danas je u Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Sarajevu, razgovarao sa njenom ekselencijom Ulrike Maria Knotz, ambasadoricom Savezne Republike Njemačke i njenim suradnicima, ekonomskim savjetnikom, Florianom Burkhardtom i Stephanom Leudesdorffom, direktorom ureda KfW, njemačke razvojne banke. Razgovorima su također nazočili i predstavnici EP HZHB, Mostar.
Tema razgovora je bila izgradnja crpne hidroelektrane Vrilo (okolina Buškog jezera) i vjetroparka Mesihovina (Općina Tomislavgrad), kao projekata zvanične bilateralne razvojne suradnje između Savezne Republike Njemačke i Bosne i Hercegovine, koji će se financirati dugoročnim povlaštenim kreditom njemačke razvojne banke, KfW.
”Usuglasili smo se da je vrlo važno da projekat vjetroparka Mesihovina, koji je financiran sa 71 milijun EUR putem KfW banke, provedemo na transparentan, brz i efikasan način. To je i u interesu EP HZHB i cijele Federacije Bosne i Hercegovine, a isto tako u interesu je i Savezne Republike Njemačke, da odobrena sredstva budu utrošena i da što prije počnu donositi dobit. Također, projekat Vrilo čija je investicija oko 100 milijuna EUR, je vrlo važan projekat za Bosnu i Hercegovinu. Očekujemo od kompetentne uprave EP HZHB da poduzme sve korake, kako bi ovi projekti išli što brže”, izjavio je dopremijer i ministar Ivanković-Lijanović.
Ambasadorica Ulrike Maria Knotz je pored pohvala iskazanih na račun rada Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, također istakla: ’’Sredstva namijenjena za ove projekte, nisu orijentirana samo na dobit. Ona su i razvojna, obzirom da dolaze iz njemačke razvojne banke”.
Cilj gradnje crpne hidroelektrane Vrilo je da doprinese pouzdanom, održivom, ekološki prihvatljivom i ekonomski efikasnom snabdijevanju električnom energijom u Bosni i Hercegovini. Na osnovu veće proizvodnje električne energije, posebno vrijednog maksimalnog opterećenja, se rasterećuje hronično deficitan bh. radni učinak, budući da je električna energija jedan od malobrojnih konkurentnih izvoznih proizvoda zemlje. Pored toga je crpna hidroelektrana idealna za reguliranje mreže.
Što se tiče drugog projekta, on obuhvata izgradnju vjetroparka Mesihovina, sa 44 MW instalirane jačine i godišnjom proizvodnjom od otprilike 128 GWh. Cilj ove mjere je da se postigne proširenje i diversifikacija proizvodnje električne energije. Vjetropark Mesihovina je prvi vjetropark u BiH i jedan od najvećih u regiji. Ovaj projekat je također prva greenfield-investicija KfW-a u energetskom sektoru u BiH, a sva prethodna finansiranja su se odnosila na projekte rehabilitacije.Oba navedena projekta treba da doprinesu održivom privrednom rastu u BiH i globalnoj zaštiti klime i okoliša.