Šefik Smlatić: Policija je neodvojivi dio izvršne vlasti

Ministar MUP-a  USK-a dr.sci. Šefik Smlatić, zajedno sa svojim saradnicima u radnu posjetu primio je gospodina Ramiza Huregamića,  savjetnika u Odjelu za unutrašnje poslove i  javnu sigurnost pri Delegaciji Evropske unije u BiH.

Tokom sastanka najviše se razgovaralo o osvrtu na dosadašnje aktivnosti kada je u pitanju Zakon o policijskim službenicima, Zakon o unutrašnjim poslovima kao i o izboru Nezavisnog odbora za izbor policijskog komesara. Ovom prilikom razgovarano je o nizu činjenica zbog kojih nije došlo do realizacije, odnosno završetka procesa donošenja Zakona, za koje se u ovom trenutku može konstatirati da nema krivice MUP-a USK-a, jer se radi o projektima koji su takve složenosti i težine da se traži donošenje tih Zakona na Federalnom nivou u cilju harmonizacije i postizanja ujednačene primjene i donošenja propisa ali i niza nejasnoća u pristupu rješavanju ključnih pitanja koja se pojavljuju kroz prije svih Zakon o unutrašnjim poslovima.

Prema riječima ministra Smlatića to se u svakom slučaju pokazuje kao loš model pristupa rješavanja problema, jer zbog nekolicine koji nisu spremni da ulože svoj rad i trud da se donesu zakoni, stvoren je jedan zid zbog kojega je nekoliko kantona na području FBiH dovedeno u situaciju da ne mogu donijeti zakone.

Gospodin Ramiz Huregamić, po ovom pitanju smatra  da je vrijeme, da se sa ovakvom praksom prekine, i da se omogući onima koji su spremni i koji žele da donesu nove Zakone, koji za to imaju resurse i potencijale to i učine, a da onda oni koji to ne urade, da se prema njima sukladno mogućnostima određenih međunarodnih ali i domaći institucija izvrši pritisak da se i od njih zatraži da to urade.

Prije svega posebno se je apostrofiralo i pitanje donošenja Zakona o policijskim službenicima  koji je više Zakon tehničkog karaktera, tako da njegovo donošenje ne bi trebalo da bude problem, obzirom da je na državnom nivou već urađen nacrt,  koji bi trebao 90% da bude osnova za donošenje kantonalnih zakona, s time što se ponovo stvara problem, a koji se ogleda u činjenici da je nelogično da se prvo donese Zakon o Policijskim službenicima, a da predhodno nije donešen Zakon o unutrašnjim poslovima, koji je osnovni Zakon i na kojem se temelje odredbe koje trebaju budu sadržane u Zakonu o policijskim službenicima.

„S tim u vidu, ja sam i naglasio da se ta praksa definitivno zaustavi. Urađenom sistematizacijom radnih mjesta u Ministarstvu unutrašnjih poslova, kako u administraciji, tako i u policiji, policiju smo podigli na razinu kantonalne Uprave u sklopu MUP-a. Ono što se danas pokazuje kamenom spoticanja, jeste Nezavisni odbor, vrijeme je da taj Odbor ode u prošlost i da nadzor nad radom policije bude u punom kapacitetu vršen od strane Komisije za sigurnost kantonalne Skupštine, odnosno identičnih komisija za sigurnost za Federalni i državni nivo, čime bi se uspostavio direktni parlamentarni nadzor i napokon se otklonilo sve ono što je u sebi impliciralo negativne posljedice u dosadašnjoj praksi a koje su se ogledale u slijedećem: kad god se dese bilo kakvi propusti, da određene stvari izmaknu kontroli, onda se svi ograđuju i odgovornost prebacuju na Nezavisni odbor iako svi dobro znamo da je Nezavisni odbor u svom sadržaju bio i jeste direktni produkt vladajućih u Skupštini ili Parlamentu. Takvim pristupom i modelom više ne bi bio u mogućnosti niko da ograđuje sebe od svega onoga što bi bilo negativno a vezano za policiju, jer bi Komisija za sigurnost, kao direktni eksponent Zakonodavne vlasti, tj. parlamentarne većine, ali i opozicije koja kao i pozicija kroz svoje poslanike odnosno zastupnike učestvuje u radu a time i nadzoru nad sigurnosnim službama ima direktan uvid u sve što se dešava i sve instrumente da u najkraćem roku reaguje i uspostavi zakonite okvire za rad i funkcionisanje policije kao i cijele strukture MUP-a.“ istakao je tokom sastanka ministar Smlatić.

Ministar Smlatić je i mišljenja da i imenovanje policijskog komesara treba da bude kroz institucije Vlade kantona, koji bi se provodilo na isti način na koji se provode i sva druga imenovanja, policija je neodvojivi dio Izvršne vlasti, i ona treba i mora da ima uvid u rad policije kako kroz odnos komesara prema ministru, ali i prema Vladi, te prema Komisiji za sigurnost a time i Zakonodavnoj vlasti kantona. Ovakvim modelom uspostavio bi se jasan i prirodan okvir rada i funkcionisanja svih segmenata Izvršne i Zakonodavne vlasti, parlamentarni nadzor tako što bi Komisija za sigurnost jasno i na temelju činjenica do kojih dođu u svom radu, analizima postignutih rezultata MUP-a s posebnem akcentom na rad policije na čelu sa komesarom, svojim izvještajima na samom Parlamentu a i direktno prema ministru i Vladi, mogla i imala puni kapacitet za poduzimanje svih vrsta mjera u interesu očuvanja najviših standarda i demokratskih načela koje mora da poštuju i štite policijske strukture u svojoj zoni odgovornosti. Na kraju, Komisija za sigurnost imala bi puni kapacitet ovlasti da u svakom momentu ukoliko se za to ispune zakonske pretpostavke inicira i pokrene postupak razrješenja komesara ali i nagrađivanja ukoliko pozitivni pomaci sa svim svojim efektima pokažu vidne rezultate u polju sigurnosti.

Izvor: http://www.mupusk.gov.ba