• Skandali i netransparentnost potresaju rad službe za zapošljavanje HNŽ-a

     

     

    ”Naprosto su nevjerojatna najnovija događanja u Službi za zapošljavanje HNŽ-a, ali je još nevjerojatnija šutnja političkih struktura i javnosti prema tim istim  događanjima. Naime, jedna služba koja bi po svom Statutu trebala raditi časne i jako važne aktivnosti, poput: posredovanja pri zapošljavanju, praćenja potreba poslodavaca za zaposlenicima, provođenje programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije nezaposlenih lica i sl., nažalost, sve to radi jako loše i još k tome nedovoljno transparentno, ali pri tome kršeći važeće propise. Ponižavajuće  je da je  bez neophodne  suglasnosti  Skupštine HNŽ-a, Financijski plan Službe za zapošljavanje za 2012.godinu, objavljen u Službenim novinama HNŽ-a i to u formi Nacrta. Ovim potezom je prekršen zaključak najvišeg zakonodavnog tijela u Županiji, Skupštine HNŽ-a, a kojim je jasno navedeno da svi izvanproračunski fondovi,  pa samim time i Financijski plan Službe za zapošljavanje, moraju pratiti logiku proračuna, dakle to znači da bilo kakav plan bez odobrenja Skupštine nije validan. Ovakva brzopletost i bahatost rukovodstva Službe za zapošljavanje  u pokušaju eliminiranja Skupštine iz procedure davanja suglasnosti na Financijski plan za 2012.godinu  nije sasvim  jasna i može se tumačiti na razne načine” – izjavio je Tomislav Perić, zastupnik u skupštini HNŽ-a.

     

    ”Sljedeća stvar koja je suprotna odluci Skupštine jeste da je Služba za zapošljavanje planirala u 2012.godini uposliti tri nova djelatnika.  Frapira lakoća kojom se ”trpa” nepotrebna administracija i izmišljaju poslovi da bi se podobni pojedinci uhljebili na vrlo dobro plaćena radna mjesta. Ukoliko su točne informacije da se u samom vrhu službe izmišljaju, odnosno u sistematizaciju uvode  neka da sada nepoznata radna mjesta i da se na njih  zapošljavaju ljudi koji su  već zaslužili ili čak bili u mirovini, onda je to vrhunac omalovažavanja svih nezaposlenih osoba, svih razvojačenih branitelja bez posla i egzistencije i svih drugih omalovaženih skupina u ovome društvu. Šamar u lice je to masi od cca. 30.000 nezaposlenih  osoba u HNŽ-u, a posebice mladim ljudima koji upisuju ili završavaju fakultete. Na ovaj način oni nemaju šansu za uspjeh i radno mjesto. Unatoč svim nelogičnostima u radu, mizernim rezultatima, kršenjima važećih propisa u Zavodu za zapošljavanje u Financijskom planu za 2012. godinu oni su sami sebi predvidjeli ogromne plaće, u prosjeku1700 KMneto mjesečno. Ukoliko tome pridodamo da prosječne naknade troškova uposlenih iznose470 KMpo zaposleniku u odnosu na proračunske korisnike gdje je to značajno manje,  jasno je kolike ogromne plaće i naknade Zavod isplaćuje svojim uposlenicima, dok se s druge strane 30.000 nezaposlenih bori za preživljavanje.

     

    Navedene plaće i naknade  su čak i do 50% veće nego li kod ostalih proračunskih korisnika. Navedeni debalans hitno treba ispraviti, a najbolji način za to je donošenje jedinstvenog pravilnika za obračun plaća,  koji će biti jednak i za proračunske i za izvanproračunske korisnike, jer u čemu je razlika između radnog mjesta  npr, diplomiranog ekonomiste ili pravnika u nekom ministarstvu ili u Zavodu za zapošljavanje ili Zavodu za zdravstveno osiguranje? Naravno, nema značajnije razlike, ali se plaća za istu stručnu spremu i radno mjesto  jednake razine i složenosti razlikuje  i do 50 %, a to je nelogično i nepravedno. U financijskom planu za 2012.godinu, je predvođeni planirani izdatak za ugovore o djelu i ugovoru za privremeno povremene poslove čak cca74.000 KM., ali je to netransparentno jer nije točno specificirano za koje poslove, kada u koju svrhu i sl. Pored preko 70 uposlenih planiraju se i značajni troškovi za vanjske usluge, a za što smatram da je bespotrebno. Mi u Narodnoj stranci Radom za boljitak, smatramo da ukoliko se i ukaže potreba za nekom od tih usluga, bi bilo bolje da se koriste usluge od kadrova sa visokoškolskih ustanova, jer se za  financiranje istih odobravaju značajna grant sredstva iz proračuna, i na taj način bi se visokoškolske ustanove  na neki način odužile, te njihovi predstavnici svojim znanjem i savjetima doprinijeli uspješnosti rada bilo koje institucije koja ima potrebu za takvim specijaliziranim dodatnim uslugama.”-dodao je Perić