• Slobodan Tomić: “Povećanjem iznosa svake godine poljoprivredni poticaji u 2020. treba da budu 350 miliona KM”

    Izaslanik Narodne stranke Radom za boljitak u Domu naroda Parlamenta FBiH, Slobodan Tomić, danas je na vanrednoj sjednici DN PFBiH nakon prezentovane Srednjoročne strategije razvoja poljoprivrede 2015.-2019. od strane nove Vlade FBiH naveo primjedbe na predloženu Strategiju i to sa dva zaključka koji se odnose na promjenu perioda realizacije na 2016.-2020. i na promjenu plana budžeta.

    “Ovo je dokumenat koji je od velikog značaja za razvoj naše najznačajnije grane privrede, a to je poljoprivreda, i prema tom dokumentu se ne bi trebalo odnositi neodgovorno. Vjerujem, kako je predlagač  ovog dokumenta, Vlada FBiH uložila mnogo truda u njegovu izradu i da su predvidjeli dosta dobrih stvari kako bi naša poljoprivreda dalje napredovala i razvila se na najveći mogući stupanj razvoja i bila konkurentna uvoznim lobijima iz te branše. Isto tako moram kazati da je i svima nama veliki interes i cilj da pomognemo da poljoprivrednik i poljoprivreda u tome uspiju.  

    Ono što sam ja primjetio u ovom obimnom dokumentu je to da je vrlo dobro izvršena analiza stanja, da su definirani strateški i operativni ciljevi i da su uvedeni indikatori za praćenje njihove realizacije. Također je sačinjena financijska konstrukcija za financiranje programa i mjera poljoprivredne politike koja je pretočena je u Akcijski plan za razdoblje realizacije između 2015.i 2019. godine sa kojom se ja u potpunosti ne slažem. 

    Sami vidimo da je upitno razdoblje realizacije jer je prošlo već pola 2015. godine i ovu godinu nije moguće predvidjeti u ovoj Strategiji. Stoga je potrebno promjeniti period na 2016-2020 godinu jer znamo da je Strategija razvoja poljoprivrede EU  za period do 2020.godine te bi se time vremenskim periodom izjednačili sa njima.

    Isto tako razađeni budžet nije dovoljan da se poljoprivreda razvije do onog nivoa koji je potreban ovoj zemlji i samim poljoprivrednicima. Ovo o čemu govorim ću potkrijepiti i određenim činjenicama koje su se u proteklom periodu dešavale kada su pojedine zemlje u okruženju ulazile u EU i samim pregovorima ostvarivale potrebna nepovratna i trajna novčana sredstva za svoju poljoprivredu i poljoprivrednike.

    Prvi primjer koji želim navesti je usporedba ulaska u EU Slovenije i Poljske, koje su u isto vrijeme ušle i imale  pregovore za novčanim sredstvima za poljoprivredu. Slovenija je ispregovarala i dobila cca 300 €/ha zemljišta dok je Poljska dobila cca 100 €/ha. Sada ću vam prezentirati zašto je se to desilo.

    Naime, jedna od  najbitnijih stvari za dobivanje trajnih novčanih sredstava u pregovorima sa EU je koliko si u referentnoj godini izdvojio sredstava za poljoprivredu. Referentna godina je godina prije ulaska u EU i Slovenija je tri puta više izdvojila sredstava po ha od Poljske i tako dobila tri puta više sredstava po ha i njeni poljoprivrednici mogu biti svake godine konkurentniji na tržištu. Isto tako želim napomenuti da je referentna godina za Hrvatsku bila 2011. godina i u toj godini iz svog budžeta je ona isplatila svojim poljoprivrednicima iznos od preko milijardu KM i tako je Hrvatska za svoju poljoprivredu trajno dobila iznos od cca 706.000.000 € ili cca 1.400.000.000 KM. Nakon odrađenih pregovora sve zemlje iz godine u godinu smanjuju svoja budžetska sredstva za poljoprivredu a koriste odobrena sredstva od EU.

    Sada se želim vratiti našoj projekciji budžeta obrađenog u Strategiji. Ako uzmemo da će naša referentna godina biti 2019. onda mi možemo od Europske unije za poljoprivredu dobiti nekih cca 200.000.000 KM jer smo sami u toj godini izdvojili cca 187.000.000 KM. Ja sada želim pitati vas: „Kako naš poljoprivrednik može biti konkurentan na tržištu kada mu nismo omogućili ni da se razvije, niti smo dobili ni blizu sredstava od EU kao što su zemlje u okruženju, koje su im prva konkurencija? Ja ću odgovoriti umjesto vas: „NIKAKO NE MOŽE BITI KONKURENTAN!“

    Ako trebamo načiniti poljoprivredu da bude jedna od najznačajnijih grana privrede, u čemu se svi slažemo, trebamo se i za to malo žrtvovati. To možemo učiniti tako da mi iz našeg budžeta povećamo sredstva za svaku godinu i pružimo mogućnost razvoja poljoprivrede do referentne godine. Time bi dokazali da imamo razvijenu poljoprivredu i sa tim činjenicama ušli u pregovore sa EU i ispregovarali približnu sumu sredstava kao Hrvatska.

     To nam donosi sljedeće:

    – da naši poljoprivrednici imaju trajno ta sredstva na raspolaganju od EU, 

    – da naši poljoprivrednici mogu računati u svakom momentu na ispregovarana sredstva, 

    – da naši poljoprivrednici nemaju bojazni od konkurencije, 

    – da mi možemo smanjiti učešće naših sredstava iz budžeta u daljnim godinama za poljoprivredu i koristiti ih u druge svrhe.

    Zato dajem prijedlog, da se u Strategiji uvrsti slijedeće izdvajanje sredstava iz budžeta po godinama izražena u milijunima KM: 

    2016. – 150 miliona

    2017. – 200 miliona

    2018. – 250 miliona

    2019. – 300 miliona

    2020. – 350 miliona.

    Jedino ovakvim izdvajanjima sam siguran da će poljoprivreda napredovati i da nećemo imati bojazni za našu budućnost”, izložio je na sjednici DN PFBiH Slobodan Tomić.