Uštede i rješenja za sve nudi novi Ustav za boljitak građana FBiH

Dopremijer Federacije BiH i Boljitkov dopredsjednik Jerko Ivanković Lijanović u intervjuu za Večernji List govori o prosvjedima koji su danima aktuelni u BiH. Ivanković Lijanović se također osvrnuo na prijedlog izmjena Ustava u čijoj izradi je i sam sudjelovao.
Posljednjih dana aktualni su prosvjedi diljem BiH, što ili tko po Vašem mišljenju stoji iza tih prosvjeda?

Prosvjedi su, po mom mišljenju, započeli zbog doista katastrofalne situacije u kojoj se nalaze bh građani. Ljudi loše žive i to je moralo eskalirati. Mi iz Narodne stranke Radom za boljitak na to već tri godine ukazujemo tražeći od vlada da rješavaju ta pitanja. Očito je da nije bilo sluha i ovi prosvjedi su se nažalost morali dogoditi. Stalno smo ukazivali na potrebu za izmjenom Ustava, ali to nekim političarima još uvijek nije jasno. Ukazivali smo na potrebu za odlučnim ekonomskim mjerama kao što su ukidanje doprinosa na plaće u proizvodnom sektoru i izmjenama ustava. Naglašavam kako su postojećim Ustavom FBiH nezadovoljni svi građani Bih, te je došlo vrijeme za njegove izmjene.

Izradili ste prijedlog izmjena Ustava FBIH, tko je sve sudjelovao u izradi izmjena Ustava?

Tim pravnih stručnjaka iz redova Boljitka.

Koja je glavna razlika između sadašnjeg Ustava i izmjena koje vi predlažete?

Postojeći Ustav FBiH nastao je temeljem sporazuma dvije vojske u to vrijeme armije BiH i HVO, i tadašnji politički predstavnici su napravili veliki iskorak ovakvim Ustavom jer su time zaustavili rat koji bi do danas trajao da se nije došlo do sustavnog uređenja Federacije.  Svjedoci smo da su ovakvim (postojećim) Ustavom svi nezadovoljni, i Hrvati, i Srbi i Bošnjaci, odnosno najnezadovoljniji su građani koji se s pravom bune na preveliku potrošnju birokratiziranog aparata. Znači, našim amandmanima ukinule bi se sve županije, Dom naroda PFBiH, ukinule bi se dužnosti Predsjednika i Dopredsjednika Federacije, a uspostavila bi se jednodomna Skupština u FBiH, za koju smo predložili da se zove Sabor jer je ta riječ prihvatljiva za sva tri naroda, te naravno i za pripadnike koji dolaze iz reda ostalih. Prvo zakonodavno tijelo uspostavljeno 1910. U BiH nosilo je naziv Sabor. Može se zvati i Parlament što se nas tiče, najbitnija je funkcija, a ne toliko ime. U tom tijelu bi imali 100 izravno izabranih zastupnika te klubove zastupnika koji bi uspostavljali klubove stranaka i klubove naroda a odluke bi se donosile većinom unutar doma, uključujući većinu u svakom od klubova naroda. Ako se radi o pitanjima o nacionalnim manjima, onda bi trebala biti većina kluba iz nacionalnih manjina. Vrlo je važno naglasiti da smo predvidjeli i u donošenju odluka Vlade da bi odluke bile punovažne, moraju uključivati i određenu kvotu ministara iz svakog konstutivnog naroda. Na taj način ćemo sprijećiti preglašavanje Hrvata i u Vladi u Saboru što je bila špraksa do sada. Osim toga, postojećim Ustavom nisu regulirane pojedinosti oko provedbe izvršne vlasti u određenom roku. Našim prijedlogom je predviđeno da ako se to ne dogodi u određenom roku, odnosno u roku od 60 dana da se raspišu novi izbori.

Izmjenama je predviđeno ukidanje županija a jačenje općina. Na koji način?

Činjenica je da malo koja zemlja ima toliko zamršen i skup birokratski aparat kao što to trenutačno ima BiH, odnosno Federacija. Ako ukinemo županije, ukidamo dužnosti za deset premijera, 95 ministara, 295 zastupnika, i 58 izaslanika, te kompletnu administraciju koja ide uz to, tajnice, pročelnice ureda, razne savjetnike, pomoćnike itd. Naravno da bi dio administracije vezan uz sudstvo, policiju, obrazovanje, te zdravstvo morao ostati na svojim poslovima ali bi bili drugačije organizirani i imali bi i oni znatnop bolja primanja jer ne bi više sredstva išla samo za plaće raznih stranačkih „neradnika“ koji služe kao svrha sami sebi, a i generator su korupcije. Općine bi se ojačale kroz zakone s kojima će im se povjeriti obavljanje određenih nadležnosti iz Federacije. Evo kao primjer možemo navesti obrazovanje, uz imperativno osiguranje finansijskih sredstava za obavljenje povjerenih nadležnosti. Kako mnoge općine (jedinice lokalne samouprave) ne osiguravaju finansijsku samostalnost kroz vlastite prihode, u cilju ravnomjernog razvoja, (čime bi im se osigurala jednakopravnost) u predloženim rješenjima Ustava su osigurana načela koja obvezuju  Federaciju da financijski pomažu jedinice lokalne samouprave. Također, važno je napomenuti da trenutačno općine imaju izravne prihode od 8% a evropski prosjek je 20 do 30% što govori samo za sebe tako da općine s ovim sadašnjim sredstvima i ne mogu biti dobar servis građanima.

Koji je cilj ovih izmjena?

Osim osiguranja jednakopravnosti, u prvom redu Hrvatima, kojih je statistički najmanje, osim što na taj način rješavamo pitanje „ugrožnosti“ Hrvata vrlo važna je i ušteda koja prema nekim izračunima, može doseći i 500 milijuna konvertibilnih maraka, s kojima je moguće u 4 godine otvoriti cca 200 tisuča novih radnih mjesta.

Budući da iako su konstitutivan narod, Hrvati u biH nisu ravnopravni sa ostalima, predviđaju li izmjene Ustava veću zaštitu i prava Hrvatima u BiH?

Hrvatima se upravo na gore opisani način osigurava jednakopravnost. Znači, kroz klubove stranaka i kroz klubove naroda izabrani Hrvati ravnopravno bi odlučivali sa Srbima i Bošnjacima jer odluke moraju uključivati većinu glasova klubova naroda. Pored jednakopravnosti, velikim ekonomskim uštedama bi značajno poboljšali ekonomski položaj Hrvata te osigurali više prihoda i veću kvalitetu življenja, a posebice kvalitetnije i bolje plaćeno obrazovanje, zdravstvo i policiju. Za Hrvate u Federaciji je ovo posebice važno zbog činjenice da imamo mogućnost imati državljanstvo Republike Hrvatske kao od jedne članica EU, što omogućuje da možemo živjeti i raditi u zemljama članicama EU poput Njemačke i Austrije, te uživati sve evropske standarde koje te zemlje pružaju, a što će za posljedicu imati da će i ovo malo Hrvata što je ostalo odseliti u zemlje EU ako ovdje drastično ne promjenimo stanje na bolje.

Kako komentirate navode političke konkurencije da su županije zadnje uporište „hrvatstva“?

To apsolutno nije točno. Ja bih prije kazao da su županija omča oko vrata svim Hrvatima. Takve priče šire samo oni kojima odgovara da sjede po županijskim uredima i primaju po nekoliko tisuča maraka za svoj nerad, voze se skupim autima, troše novac za ogromne reprezentacije a o dnevnicama da i ne pričamo i da se ne bi pričalo o njima, oni narod pokušavaju plašiti s druga dva naroda. One (županije) osim što su leglo korupcije, tamo se isključivo zapošljavaju stranački podobni i rođačko-kumovski kadrovi obrazovani na Fabusu. Naravno da izuzimam neke časne pojedince koji su tamo došli zahvaljujući struci ili slučajno. Kroz ovakve županije siguran sam da Hrvati ne mogu ostvariti svoja osnovna ljudska prava, evo kasičan primjer su rodilje ili prosvjetari. Radili smo telefonsku anketu vezano uz naš prijedlog ukidanja županija i sami smo iznenađeni jako velikim postotkom potpore našim prijedlogu.

Možete li malo razjasniti inicijativu ukidanju doprinosa na plaće u proizvodnom sektoru?

Krajem kolovoza 2013. Uz inicijativu za izmjenu Federalnog Ustava uputili smo i tu inicijativu  da se ukinu doprinosi i to iz sljedećeg razloga. Naime, ukidanjem doprinosa na plaću u proizvodnom sektoru on bi postao znatno konkurentiji i kreditno sposoban, čime bi se stvorile pretpostavke za otvarenje novih radnih mjesta, odnosno zapošljevanje naših građana. Sramotno je da jednu teško zarađenu plaću u proizvodnom sektoru ako je ona 500KM, radnik mora zaraditi još 300KM za državu. Prije nekoliko dana sam bio u posjetu albanskom ministru poljoprivrede koji me upoznao s činjenicom da su kod njih doprinosi u proizvodnom sektoru manji za više od 50% u odnosu na Federaciju BiH.

Budući da obavljate i dužnost ministra poljoprivrede FBiH, koliko će novca biti podjeljeno ove godine za poticaj?

Predložio sam povećanje poticaja u poljoprivredi u ovoj godini kako bi poljoprivredni sektor koliko toliko napravili konkurentnim jer je nedopustivo da imamo prirodno bogatu zemlju, i jako vrijedne ljude, a da uvozimo oko 80% hrane. Nadam se kako će odbori parlamenta i Vlade FBIH odobriti što prije program, kako bi čim prije krenula realizacija poticaja u ovoj godini.

Može li poljoprivreda jačati u BiH i na koji način?

Ako se primjene mjere koje zagovaramo mi iz Boljitka, poljoprivreda će biti u uzlaznoj putanji. Proizvodit ćemo puno više hrane nego sada i obradit ćemo zemlju, zaposlit ćemo naše nezaposlene ljude. Pripremit ćemo se da povlačimo evropski novac za poljoprivredu kaop što to radi RH u iznosu od 706 milijuna godišnje.

Izvor: Večernji List