Vlada HNŽ mora imati sluh za mlade i neuposlenost
Kako komentirate dosadašnji rad vlade HNŽ-a ?
Praksa i uobičajeni način prilikom imenovanja nove vlade jeste i usvajanje programa rada za mandatni period na koji je vlada potvrđena. U ovom slučaju takav program rada nije javnosti predočen i koliko mi je poznato nikakvi konkretni i jasni ciljevi za realizaciju nisu postavljeni, izuzmemo li uobičajene fraze i teoretska uopćavanja u smislu „ šta bi trebalo“ raditi,naravno bez bilo kakve konkretizacije. Ukoliko nema jasno postavljenih ciljeva teško je dati i precizan odgovor u smislu kvalitativne ocjene učinka rada ove vlade. Ali ono u čemu se ogleda uspjeh svake vlade , tako i ove u HNŽ-u, jesu nova radna mjesta u proizvodnji, nove investicije, povoljniji poslovni ambijent , racionalizacija neučinkovitog administrativnog aparata i sl., a , nažalost, nisam primijetio poteze vlade u tom smjeru, barem ne zasada. Bio bih iznimno zadovoljan kada bi se to promijenilo nabolje u nadolazećem periodu.
Koji su po Vama gorući problemi u HNŽ-u?
Ova županija dijeli sudbinu cijele države kada su u pitanju neki opći makroekonomski pokazatelji. Porazna je činjenica da je u Županiji skoro 30.000 nezaposlenih osoba. Neučinkovite administracije je zasigurno barem 30 % više nego li je uistinu i potrebno. Što reći na činjenicu da 70 % proračuna ide u vidu plaća i naknada silnoj administraciji. Kada se to ima u vidu svaki daljnji komentar je suvišan, i naravno da o razvoju nema ni govora. I u takvoj jednoj situaciji kada je prisutna nemoć da se bilo što konkretno uradi stvara se plodno tlo za umjetno izazvane sukobe, narodu se priča o svemu i svačemu , ali ponajmanje o suštinskim stvarima.
Poznato je da je za 19.03.2012.godine zakazana i sjednica Skupštine gdje je na dnevnom redu među ostalim i prijedlog Proračuna Hercegovačko- neretvanske županije za 2012.godinu. Kakav je Vaš stav po tom pitanju? Što očekujete od predloženog proračuna?
Po predloženom proračunu jasno je vidljivo da je ovo nastavak dosadašnje prakse , a to znači da je osnovni cilj proračunskim korisnicima osigurati plaće i ništa više. Predloženi proračun bi trebao iznositi cca178.000.000 KM. Uz značajna recesijska kretanja nisam siguran da će se uspjeti namaknuti ovoliki prihodi, a to znači da će zasigurno u nadolazećem periodu trebati raditi rebalans proračuna.
Druga bitna stvar je i približavanje lokalnih izbora, te se i zbog te činjenice nije išlo na ozbiljnije uštede i rezanje troškova. I upravo ovdje leži ta neodlučnost postojeće vlade da napravi značajniji preokret u smislu smanjivanja rashoda i ostvarivanja ušteda potrebnih za ulaganje u realni sektor. Za sport i kulturu su izdvojena minimalna sredstva. Unatoč silnim štetama prilikom posljednjeg nevremena za poticaje poljoprivredi je izdvojeno samo cca 10-ak posto od planiranih i traženih sredstava.Za razvoj poduzetništva i obrta se izdvojena zaista minimalna sredstva .
Jednostavno, u konkretnom slučaju nema ni govora o bilo kakvom razvojnom aspektu proračuna.
U posljednje vrijeme izvanproračunski fondovi su na meti i zastupnika i javnosti . Što se događa u tom segmentu ?
Zavod za zdravstveno osiguranje i Služba za zapošljavanje žele funkcionirati kao izolirani otoci u odnosu na Skupštinu tj. pokušavaju mimo zakonskih propisa izbaciti skupštinu iz procesa odobravanja financijskih planova navedenih zavoda. Sama činjenica da rukovodstva navedenih institucija to žele uraditi se može tumačiti na razne načine.
Osobno smatram da o utrošku cca 130 miliona KM , a koliko iznose budžeti ova dva izvanproračunska fonda , Skupština apsolutno mora dati odobrenje kao i za Proračun, jer sva tri fonda slijede jednaku logiku, a koja se usput rečeno primjenjuje i na federalnom nivou. Ima indicija da se u izvanproračunskim fondovima događaju značajne netransparentnosti. Na narednoj skupštinskoj raspravi ćemo svakako pokušati ispraviti neke nelogičnosti.
Do sada ste u nekoliko navrata govorili o potrebi javnog prijenosa sjednica Skupštne HNŽ-a na medijima koji se financiraju iz proračuna. Je li se što uradilo po tom pitanju ?
Do sada sam u više navrata govorio o navedenoj mogućnosti , ali vladajuća većina nije iskazala poseban interes za takvo što. Mnogi građani uopće ne znaju što se radina sjednicama skupštine, koji se zakoni donesu i sl. Smatram da je jako važno građane upoznavati sa zaključcima koji se donesu na sjednicama skupštine , jer se mnoge stvari tiču svakodnevnog života. Mediji prenesu dio toga, web adresa skupštine ne postoji ili nije u punom kapacitetu, a većina građana u županiji nema pristup Službenim novinama i sukladno navedenom nema mogućnosti da bude pravovremen informirana. Zbog toga ću ponovno pokrenuti rješavanje navedenoga pitanja.
Izvor: Večernji list