Riješit ćemo pitanje Hrvata u Federaciji
Martina Čutura, općinska povjerenica Narodne stranke Radom za boljitak u Posušju, ističe kako su mlade žene još uvijek rijetkost u bh. politici. U ‘Boljitku’ je skoro desetljeće. Pitali smo je zašto se odlučila baš za ovu stranku i kako na to gledaju njezini sugrađani.
Mlade žene su još uvijek rijetkost kod nas u politici. Zašto ste se baš odlučili za ‘Boljitak’? Kako na to gledaju Posušaci?
– Ja sam u ‘Boljitku’ već skoro desetljeće, hvala Bogu dragom, i moji Posušaci su navikli na to. U početku su bili malo skeptični, ali sad više nema nikakvih problema. Ne mislim da je pitanje spola ikome više važno, važnije je koliko si predan stvari u koju vjeruješ. ‘Boljitak’ mi je dao priliku pokazati da mogu uspjeti unatoč činjenici da sam mlada, da sam žena i da nisam došla zahvaljujući nekom kumu ili rođaku.
Pretpostavljam da ćete se kandidirati na sljedećim izborima?
– Da. Naravno da imam nakanu biti kandidat za ZD PFBiH ako stranka procijeni da zaslužujem mjesto na listi. Znate, prijašnjih godina, dok su žene služile svim strankama za popunu kvote žena na listama, bilo je lakše doći na listu. Od kad se ‘Boljitak’ istaknuo kao značajna stranka, sad je već nastala ‘gužva’ (hahaha). Ja sam vrlo angažirana u našem općinskom povjerenstvu u Posušju i očekujem kako ću se izboriti da budem kandidatkinja.
Zašto? Zaposleni ste, mladi ste. Zašto se bavite politikom?
– Upravo zato što sam mlada i što imam energije i što želim promijeniti okruženje u kojem živim. Svakodnevno se družim sa svojim vršnjacima i vidim tu apatiju i beznađe oko sebe. Shvatila sam odavno da, ako nešto želiš mijenjati, moraš biti na mjestu gdje je to moguće promijeniti. Znam da ne mogu promijeniti cijeli svijet, ali s Božjom pomoću i sa svojim narodom mogu promijeniti okruženje u kojem živim. Jedino ako prođem na izborima, mogu sudjelovati u donošenju odluka koje su ključne za ovu silnu mladost koja se iseljava u zemlje zapadne Europe. Ja se ne želim seliti dok god postoji nada da se nešto može promijeniti.
Ukidanje županija je jedan od tih načina za promjenu?
– Da, svi znaju da zagovaramo ukidanje županija. Mi smo, tj. naš predstavnik u Vladi FBiH, dopremijer Lijanović je predložio amandmane na Ustav, koje Vlada, na žalost, nije razmatrala, ostavljajući ih za neku drugu prigodu.
Što je Vaš sljedeći korak, odnosno ‘Boljitka’?
– Klub ‘Boljitka’ je ove izmjene Ustava nakon toga uputio u parlamentarnu proceduru i koliko je meni poznato, za 15. travnja je zakazana tematska sjednica na kojoj mi očekujemo da se naša inicijativa, tj. prijedlog usvoji.
Možete li dodatno pojasniti što bi ukidanje županija značilo u svakodnevnom životu građanima?
– Smisao izmjena Ustava nije ukidanje županija zbog toga što je to nama u ‘Boljitku’ palo na pamet da napakostimo nekome, nego je cilj osiguranje jednakopravnosti Hrvatima, odnosno ogromne uštede, koje bi se na taj način ostvarile. Stalno ponavljamo svi kako ovako više ne može, a nitko ne čini ništa da se to stanje promijeni. Naime, prema našem ponuđenom nacrtu Ustava, predviđeno je ukidanje županija, odnosno ukidanje funkcija za 10 premijera, 95 ministara, 295 zastupnika i 58 izaslanika, te ukidanje kompletne administracije koja je sastavni dio toga. Stoga, masa tajnica, vozača, pročelnika ureda raznih savjetnika, pomoćnika, ljudi angažiranih po ugovoru o djelu, itd. Voljela bih da mi pokažete građanina u bilo kojoj županiji koji podržava ovoliku birokraciju. Zamislite samo koliko bi se novih radnih mjesta moglo otvoriti za mlade ljude od novca koji bismo uštedjeli ukidanjem činovnika od kojih nemamo koristi. Prema nekim procjenama, radi se o uštedi do 500 milijuna KM.
Što je s ostalim ustrojem, npr. što je s Domom naroda?
– Pored ovoga, predviđeno je i ukidanje Doma naroda PFBiH, ukidaju se i funkcije predsjednika i dopredsjednika Federacije, a uspostavila bi se jednodomna skupština u FBiH, za koju smo predložili da se zove Sabor, jer nam se činilo prihvatljivim za sve narode. Sabor bi činilo 100 zastupnika, izravno izabranih, te klubovi zastupnika koji bi formirali klubove stranaka i klubove naroda. Ključna stvar je u tome da bi se odluke donosile većinom unutar doma, uključujući većinu u svakom od klubova naroda.
Tko će obavljati poslove iz nadležnosti sadašnjih županija i na koji način?
– Našim ustavnim amandmanima je predviđeno da se općine ojačaju kroz zakone s kojima će im se povjeriti obavljanje određenih nadležnosti koje su do sada bile, uvjetno rečeno, ‘pod’ županijama. Federacija bi imala obvezu financijski pomagati jedinice lokalne samouprave, odnosno općine ili gradove. Naravno da bi dio administracije vezan uz obrazovanje, sudstvo policiju ili zdravstvo morao ostati na svojim poslovima, ali uz znatno drukčiju i bolju organiziranost. Tada se ne bi događalo da nam policiji kasne plaće ili da nemaju adekvatnu opremu. Jača lokalna uprava jamčila bi i bolji standard svim svojim stanovnicima, mišljenja sam da treba vratiti ovlasti općinama koje im je oduzela županija.
Politička konkurencija Vam oštro zamjera ukidanje županija. Zbog čega?
– Pa to je jasno da se oni protive. Mislim da se ne protive oni toliko radi ‘hrvatstva’, odnosno zaštite Hrvata, jer našim prijedlogom Ustava je jasno da neće Hrvati više biti preglasani niti će biti u neravnopravnom položaju. Tu se radi o nečem drugom. Županije su utočište za mnogobrojnu rodbinu, kumove, rođake, itd. Ako se županije ukinu ili bolje da kažem kad se ukinu, mnoge stranke će imati problem sa svojim ‘uhljebljenim’ kadrom. A svima je poznato da u županijama postoje ljudi koji ništa ne rade, a prave trošak, jer u županijama u prosjeku na plaće odlazi više od 80 posto županijskog proračuna. Zamislite kolike su to uštede, koje bi se mogle iskoristiti za otvaranje novih radnih mjesta ili zapošljavanje mladih. Oni nama spočitavaju ukidanje županije, a narod njima spočitava neučinkovitost, nepotizam i korupciju. Evo na primjer u ZHŽ-u mjesecima kasne naknade rodiljama, a prosvjetari su stalno u štrajku ili u pregovorima s Vladom. Sad opet dižu kredit, jer su stalno, tako reći, pred kolapsom. HDZ ne štiti županije nego svoje biračko tijelo. Za sve se okrivljuje Federacija, jer eto županija nije ništa kriva. Pa čemu onda uopće županija? Evo samo jedan primjer. Često se spekulira i s navodnim lošim rasporedom prihoda od Federacije vezano uz broj stanovnika. A taj isti broj stanovnika nije Federaciji dostavljao ‘Boljitak’, nego stranke koje su bile na vlasti, odnosno županijski zavodi za statistiku koje su bili pod njihovim patronatom.
Izvor: Dnevni list