SREDNJOROČNA STRATEGIJA POLJOPRIVREDE 2019.-2027. (-izvod-)

Srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora za period 2019. – 2027. (izvod)

CILJEVI STRATEGIJE:

1. Dovoljna proizvodnja hrane za potrebe vlastitog stanovništva iz sigurnosnih razloga

2. Obrađene sve zemljišne površine radi dugoročnog očuvanja istih.

3. Prenošenje sredstava za razvoj poljoprivrede na EU kad postanemo član

4. Opstanak stanovništva na ruralnim područjima

UVOD

Ruralna područja čine važan dio FBiH, budući da obuhvataju 85,1% njene ukupne teritorije i da je u njima smještena polovina (49,5%) ukupne entitetske populacije. Nepovoljna starosna (učešće populacije 65+ je 14,18%), obrazovna i socijalna struktura (indeks zavisnosti 45,54%), te smanjenje broja stanovnika (izražene migracije stanovništva i negativan prirodni priraštaj) predstavlja, s jedne strane, ograničenje daljoj modernizaciji i razvoju sektora, a sdruge strane, onemogućava napredovanje ruralne ekonomije i povećava nivo ovisnosti ovih zajednica od poljoprivrede. Poljoprivreda još uvijek predstavlja osnovnu granu ruralne ekonomije. Sve navedeno čini ruralne zajednice ranjivim i povećava rizik nastavka runegativnih demografskih trendova. Iako neki dijelovi  za razvoj ovog sektora postoje (baze podataka, sistematizirani podaci o ponudi i potražnji zemljišta, koordinirajuće tijelo za poljoprivredno zemljište, svi nivoi vlasti, modernizacija katastra i zemljišnjih knjiga i sl.) najznačajniji problem je nedostatak koordinacije, saradnje i razmijene informacija između različitih nivoa vlasti.

U FBiH preovladava proizvodnjana turalnog karaktera, kao i mala mješovita gazdinstva bez jasnih znakova specijalizacije. Struktura posjeda je izrazito nepovoljna, pa se procjenjuje da je prosječna veličina posjeda 2ha korištenog poljoprivrednog zemljišta (u EU-27 je 14,3ha), odnosno oko 80% farmi su manje od 2ha i obrađuju 33% korištenih površina. Ovo značajno utiče na nivo sposobnosti sektora da unaprijeđuje efikasnost i modernizuje način proizvodnje i poslovanja.

Struktura proizvodnje podcrtava nizak stupanj razvoja sektora, što ima negativne posljedice po sposobnost sektora da maksimizira dodatu vrijednost. Proizvodnja voća zauzima 6,3% obradive površine, vinogradi 0,7%, skoropolovina korištene obradive površine otpada na proizvodnju strnih žita (43%), uzgoj povrća se obavlja na oko 22% obrađene površine (oko 60% čini krompir), dok proizvodnja mlijeka stvara oko jedne četvrtine vrijednosti ukupnog outputa sektora. Također u proteklom periodu nije došlo do snažnijeg razvoja ovih proizvodnji iz razloga nemara vlasti za ovom granom privrede.

Isto tako struktura prehrambene industrije je veoma nepovoljna, jer u ukupnom broju preduzeća 72,2% čine mikro, 19,7% mala,6,3% srednja, dok je samo 1,8% velikih preduzeća. Dodatno, situaciju usložnjava i činjenica da prehrambena industrija radi sa vrlo niskim stupnjom iskorištenosti kapaciteta, koji ni ujednoj grani nije viši od 55% (najniži ispod 30% je u proizvodnji vina i preradi voća i povrća, te proizvodnji mineralnih voda, vafla i keksa). Ovo potvrđuje ocjenu da su kompanije domaćeg prehrambenog sektora manje tržišno, a više proizvodno orijentirani preokupirane rješavanjem dnevnih problema, tako da im je kapacitet za strateško planiranje i moderniziranje značajno limitiran i to zbog velikih nameta koji im je nametnula država i vlast.

Iz svih ovih a i drugih razloga je visoktrgovinski deficit Bosne i Hercegovinea to daje dalje za posljedicu izrazito visokog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (Cca 20 % u ukupnom uvozu ), tako da se ktoru ukupnom BiH deficitu sudjelovao sa oko 29% što potvrđuje da cca  20 % proizvodimo od vlastitih potreba za hranom.

U ovakvim odnosima koji vladaju u ovom entitetu ova Srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora za period 2019 – 2027 godine ima za cilj da osigura četiri bitne stvari a to su:

       1.Dovoljnu proizvodnju hrane za potrebe vlastitog stanovništva iz sigurnosnih razloga

2. Obrađene sve zemljišne površine radi dugoročnog očuvanja istih.

3. Prenošenje sredstava za razvoj poljoprivrede na EU kad postanemo član

4. Opstanak stanovništva na ruralnim područjima

BUDŽET

Podrška poljoprivrednom sektoru FBiH I dalje će dolaziti sa više nivoa. Osim budžetskih izdvajanja sa fed- eralnog nivoa podršku sektoru činiti će, uz stvorene ranije spomenute preduvjete, i sredstva pretpristupnih fondova EU (IPARD sredstva), sredstva međunarodnih finansijskih institucija poput Sv- jetske banke, sredstva razvojnih agencija i vladinih i nevladinih organizacija poput, IFAD-a,USAID-a, SIDA i drugo. Projekcija očekivanih iznosa podrške u period implementacije Strategije prikazana je u narednom tabelarnom pregledu:

Tabela 2 –Projekcija podrškesektoru poljoprivrede Federacije BiH sa različitih nivoa u periodimplementacije Strategije 2019 – 2027;  U milionima KM

U nastavku je predstavljena detaljnija projekcija budžeta za podršku. Detaljno je data projekcija samo poljoprivrednog budžeta, odnosno izdvajanja iz ukupnog budžeta koja su namijenjena sektoru, dok su izdvajanja za podršku implementaciji programa mjera u veterinarstvu posmatrana izdvojeno, u skladu sa dosadašnjom praksom u FMPVŠ.

Tabela 3 – Projicirani  poljoprivredni budžet i izdvajanja za program mjera u veterinarstvu; U milionima KM

3.1.  Obim i struktura budžeta

Uzimajući u obzir predloženi budžet I strateška opredjeljenja sdržana u razvojnoj komponenti i približavanju poljoprivrednoj politici EU, kreiran je budžetski okvir za realizaciju Strategije razvoja poljoprivrednog sektora FBiH za period 2019–2027 godina. Iznosi u apsolutnim brojkama (visina budžetskih transfera u KM) su dati na nivou tri stuba poljoprivredne politike, dok su na nivou pojedinačnog stuba data okvirna relativna učešća svake predložene pojedinačne mjere.

Tabela 4 – ObimistrukturapredviđenogpoljoprivrednogbudžetauperioduimplementacijeStrategije2015–2019; U milionima  KM

Struktura (Ukupno mjere = 100)

Učešće mjera tržišno-cjenovne politike i direktnih plaćanja sa početnih 70,50% (2019) postepeno će se  smanjivati na nivo do 50,50% (2022-2027), kao posljedica jačanja II stuba agrarne politike. Sredstva namjenjena za prestrukturiranje sektora I ruralni razvoj će biti značajno povećana I u apsolutnim i relativnim iznosima. Sa 28,50 miliona KM I učešćem od 19% u 2019. godini, projicirano je da se u ovaj stub agrarne politike u period 2022–2027 izdvaja 39% ukupnog budžeta, tako da u2026. Godini ukupna izdvajanja za ovaj stub iznose 273 miliona KM. Opće usluge u poljoprivredi svih godina implementacije Strategije trebale bi imati jednaku važnosti projicirano je da izdvajanja za treći stub budu na nivou od10,50% ukupnih budžetskih izdvajanja, što u apsolutnim iznosima znači povećanje sa planiranih 15,75 miliona KM (2019) na 73,50 miliona KM (2027).

3.2. Budžetska izdvajanja za mjere tržišne i direktne podrškeproizvođačima

Okvirna učešća  pojedinačnih mjera u okiru ovog stuba mogu se vidjeti u narednom tabelarnom pregledu:

Tabela 5 – Okvirno učešće definiranih mjera I stuba ukupnom budžetu   (u %)

3.3. Projicirana izdvajanja za prestrukturiranje sektora i ruralni razvoj

Financiranjeovogstuba agrarne politike u periodu implementacije Strategije(2019-2027) vršiće se po sljedećoj šemi:

Tabela6-OkvirnibudžetdefinisanihmjeraIIstuba(strukturalnemjereimjereruralnograzvoja)uapsolutnim(milioni KM) i relativnim  (u %) iznosima

Struktura (Ukupno = 100)

3.4.Budžetski transferiza općeusluge upoljoprivredi

Jačanje ovog stuba agrarne politke ima za cilj da podrž I uspostavu glavnih linija transfera znanja I da osigura systemski pristup u pružanju usluga koje su neophodne za modernizaciju sektora. Budžetska izdvajanja biće osigurana, između ostalog, I za poticanje aplikativnih istraživanja bez kojih nema transfera znanja, a predviđena je i podrška centrima izvrsnosti kojima bi se omogućilo apliciranje na sofisticirane EU fondove koji podržavaju razvojna istraživanja. Veoma važno je istaći da ovaj budžet predviđa I izdvajanje sredstava za tehničku I administrativnu podršku (obavljanje poslova za koje administracija nema resurse ili znanja), a koja jeste preduvjet uspostave modern euprave, sa uspostavljenim sistemom praćenja I evaluacije Strate- gije, ali I drugih dokumenata poput seta potrebnih operativnih planova za otklanjanje utvrđenih problema. Okvirna učešća  pojedinačnih mjera u okiru ovog stuba mogu se vidjeti u narednom tabelarnom pregledu:

Tabela 7 – Okvirno učešće definiranih mjera III stuba (mjere općih usluga u poljoprivredi)  u ukupnom budžetu   (u %)