Ustavne promjene riješit će hrvatsko pitanje u Federaciji
Prijedlog ustavnih promjena u Federaciji BiH iza kojeg stoji Narodna stranka Radom za boljitak, a koji će se ovog tjedna uputiti u parlamentarnu proceduru, predviđa korijenite izmjene uključujući potpuno ukidanje županija, ali uz istodobno osiguranje nacionalne ravnoteže u institucijama Federacije.
Dopredsjednik NS-a Radom za boljitak Jerko Ivanković Lijanović u razgovoru za naš list otkrio je ključne detalje amandmana na Ustav FBiH s posebnim osvrtom na osiguranje ravnopravnosti hrvatskog naroda, koja bi se, smatra, ovim izmjenama postigla upravo u institucijama poput Parlamenta i federalne Vlade. Iako je izrazio žaljenje što na Vladi nije bilo političke volje i snage da se amandmani na Ustav usvoje i pošalju u Parlament, Lijanović je potvrdio kako će već ovog tjedna predsjedatelj Kluba “Boljitka” u Zastupničkom domu federalnog Parlamenta uputiti amandmane u proceduru.
– Nadamo se i očekujemo kako će tijekom idućeg mjeseca Parlament usvojiti amandmane te će se nakon toga mjesec travanj ostaviti za nužne izmjene Izbornog zakona, pojasnio je Lijanović, kazavši kako bi se onda u svibnju raspisali izbori prema novim pravilima. A ta nova pravila, barem kada je u pitanju Federacija, iz temelja bi izmijenila način na koji funkcionira veći bh. entitet. Pođimo od onog o čemu se već duže vrijeme priča i piše u medijima – ukidanja županija. Lijanović predviđa uštede od oko 500 milijuna maraka na osnovi ukidanja glomazne administracije u sadašnjih deset županija, čime bi u najvećoj mjeri profitirali sadašnji proračunski korisnici poput policije, prosvjetnih i zdravstvenih djelatnika.
Bez preglasavanja
– Za njih bi, jednostavno govoreći, bilo više novca, poručuje Lijanović te u potpunosti odbija sve one zamjerke kako će ukidanjem županija Hrvati biti dovedeni na rub opstanka u Federaciji. Naime, prema njegovom mišljenju, hrvatsko pitanje bi se diglo na veću razinu, odnosno u institucije Federacije, pa bi se prvo u Vladi Federacije osigurala apsolutna jednakopravnost u odlučivanju što u trenutačnom sustavu nije riječ, budući da se odluke donose natpolovičnom većinom koju Bošnjaci uvijek imaju.
Naime, predloženim amandmanima, osim toga što bi se odluke donosile natpolovičnom većinom svih članova Vlade, pri odlučivanju mora pristupiti najmanje po jedna polovica članova Vlade iz svakog od konstitutivnih naroda. Time bi se omogućilo da hrvatski ministri po prvi put nakon dugo vremena imaju mogućnost utjecati na donošenje odluka. Istodobno, kada se odlučuje o kolektivnim pravima građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, glasovanju mora pristupiti jedna polovica ministara iz reda građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda.
Odlučivanje u Parlamentu
Isti mehanizam primijenio bi se u Parlamentu Federaciji, koji bi se, prema ovom prijedlogu, trebao zvati sabor, a sastojao bi se od samo jednog doma u koji bi se biralo 100 zastupnika. Iako se predviđa ukidanje Doma naroda, “kvaka” za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa nalazi se, objasnio je Lijanović, u klubovima naroda.
Sabor bi donosio odluke natpolovičnom većinom od ukupnog broja zastupnika, uključujući i natpolovičnu većinu glasova u klubovima zastupnika konstitutivnih naroda.
Kada se odlučuje o pitanjima koja se tiču kolektivnih prava građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, za donošenje odluke potrebna je i natpolovična većina u Klubu građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda, naveo je Lijanović. Spomenuta dva mehanizma, uz istodobno jačanje općina, trebala bi, smatra on, riješiti ne samo problem nagomilane administracije, već dovesti hrvatski narod u takvu poziciju da će početi prihvaćati Federaciju kao svoju što je u ovom trenutku ključno za opstanak na ovim prostorima. Lijanović podsjeća kako većina bh. Hrvata ima državljanstvo RH, a samim tim postoji bojazan da će u potrazi za boljim životom doći do novog vala iseljavanja, što se, poručio je, jedino može spriječiti jednakim političkim pravima u institucijama Federacije te uštedama koje će se ostvariti sukladno ukidanju županija.
Bez predsjednika i dopredsjednika
U kontekstu ustavnih promjena i ukidanja županija, “Boljitkov” prijedlog predviđa i ukidanje funkcije predsjednika i dopredsjednika Federacije. Istodobno, amandmanima na Ustav Federacije veći utjecaj kao i bolju ekonomsku potkovanost dobile bi općine.