Iskazali su svoje nezadovoljstvo poticajima kako iz federalnog, tako i iz županijskog Proračuna. Predlažu da se poticaji na županijskoj razini izmjene, kako bi kooperanti koji su prijavljeni u sustavu poticaja ostvarivali poticaj po muznom grlu, bez obzira da li se vrši otkup mlijeka ili ne i da se poticaji ovčarstvu nastoje isplatiti po odrasloj ovci, a ne po stadu, kako je to do sada bio slučaj.
Isto tako traže da se iz Proračuna Hercegbosanske županije za 2014. godinu osiguraju sredstva za čišćenje kanala u Livanjskom polju u mjestu „Table“, kako bi se osiguralo napajanje stoke i navodnjavanje obradivih poljoprivrednih površina.

Izdvajanje novca za poticaje u poljoprivredi, u prošloj godini morala su se umanjiti. Nakon tog umanjenja, moralo se desiti i preusmjeravanje nekih iznosa namijenjenih poljoprivredi, kako bi druge stvari mogle da pokriju svoja potraživanja a neki subjekti kako ne bi doživjeli gašenje.

Ulaganje amandmana i prijedloga, predstavlja „oduzimanje od jednog i davanje drugom“, i nažalost to se zbog ovakvog neodrživog sistema s pravom tumači kao politčka trgovina ili „kupovina naklonosti“ od strane određene kategorije.

Nemar vladajućih političkih elita u Republici Srpskoj, koje su je dovele u stanje da se mora iznova zaduživati kod MMF-a, danas ne žele priznati da su građane Republike Srpske već strpali direktno u dužničko ropstvo. Radeći zamjenu teza u svrhu predizbornih igrica i pridobivanja povjerenja obespravljenih i osiromašenih građana čije su povjerenje već izigrali i dalje im nastavljaju plasirati neodržive teze. Mora se shvatiti da sredstva od MMF-a se ne mogu kompenzirati trezorskim zapisima koje je Vlada RS-a prošle sedmice pustila od iznosu od 25 miliona KM i time se kratkoročno zadužila nenormalno visokim kamatama. Takav čin direktno pobija i tezu o neophodnosti sredstava MMF-a i prozire političku nesposobnost Vlade RS-a koja se svodi na sedmični nivo rada, bez ikakvih planova i strategija.

Kada posmatramo odnos viših nivoa vlasti prema nižim, onim nivoima koji su u direktnom svakodnevnom odnosu sa građanima, jasno se mora ponoviti da su upravo kantoni ti karcinomi koji ne dozvoljavaju normalan život. Viši nivoi vlasti u kojima su sve ove godine stvarana dugovanja, godine u kojima razvojni projekti nisu mogli doći do izražaja, godine kada je motivacija mladim ljudima postala nezamisliv pojam, napokon moraju otići u historiju. Najjednostavnije i najlakše jeste to da svi glasno kažemo da se to mora zaustaviti.

Narodna stranka Radom za boljitak je jedina stranka u BiH koja je prisutna u oba entiteta i cijeloj BiH i koja ka boljitku i prosperitetnijoj BiH na putu ka EU može ponuditi obje cipele, desnu i lijevu. Naime, naši građani u BiH u oba entiteta često ispaštaju zbog neusaglašenosti politika onih koji ih vode i kojima su ukazali svoje povjerenje. Primjer je situacija u vezi slučaja predmeta ”Sejdić-Finci”, zbog čije neimplementacije BiH svakim danom gubi ogromna finansijska sredstva iz fondova EU i zbog čega BiH svakim danom sve dublje tone u propast i siromaštvo. Političke opcije iz RS-a nisu prisutne u FBiH i nemaju interesa za građane cijele BiH i oni uvijek koračaju lijevom cipelom, dok stranke iz FBiH nemaju interese u RS-u i koračaju samo desnom cipelom.

‘Neke stvari se ipak mijenjaju ali jako sporo. Naime, do prije dvanaest godina, dok Boljitak nije počeo sa svojim djelovanjem na teritoriju cijele BiH, pa tako i RS-a, pitanje poticaja i drugih beneficija bitnih za razvoj poljoprivredne proizvodnje u BiH vladajućim elitama nije bio ni na kraj pameti. Danas, nakon žestokih borbi i zalaganja Boljitkovih zvaničnika kroz institucije i putem javnosti, poticaji se nalaze u entitetskim proračunima, al’ još uvijek ne dovoljno zastupljeni na onom nivou na kojem bi trebali biti. Ako nam građani daju povjerenje u RS-u na slijedećim izborima sigurno ćemo se izboriti institucionalno za bolji status poljoprivrednika”

Svojim prisustvom i učešću u radu Regionalne organizacije Bijeljina uveličao je i dopredsjednik Boljitka, dopremijer i ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Jerko Ivanković Lijanović. Boljitkovce je upoznao s strateški bitnim koracima koje BiH i njeni odgovorni lideri moraju napraviti i za svoje poljoprivrednike, koji trenutno zbog neodgovornih pojedinaca sada predstavljaju najugroženiju skupina društva u cijeloj BiH. ”Prije dvanaest godina kada je Boljitak počeo djelovati, poljoprivrednici i poticaji za njih tadašnjim političarima nisu bili ni na kraj pameti a kamo li da su bili prioriteti. Boljitkovim zalaganjem kroz institucije i javnost, oni su danas postali jako važan činbenik našeg društva i poticaji za njih sve su veća stavka u entitetskim budžetima.